Kasnoantička nekropola na rubu grada

Kasnoantička nekropola na rubu grada
pozicija istraživanja

Muzeji i galerije Konavala 2015. godine su proveli istraživanja u stražnjem vrtu posljednje kuće u nizu s istočne strane Zorine ulice u Cavtatu. To je ulica koja okomito spaja ulicu Prijeko penjući se hrptom poluotoka Rat i povijesnu komunikaciju, što u smjeru istok-zapad, prolazeći ispred obližnje špilje Šipun, kontinuira sjevernom stranom poluotoka.

Vrt kuće je s tri strane omeđen suhozidom, a s četvrte, južne, zaključen stražnjom fasadom kuće, s čije je istočne strane pristup u vrt i manji gospodarski objekt. Istraživanja su provedena na parceli na kojoj su od ranije poznate kasnoantičke grobne strukture u obliku sanduka uklesanih u živac tzv. hamosoriji. Od sjevernog ruba parcele, na samoj površini terena, proteže se živa stijena koja se prvo lagano, a zatim strmo spušta prema zemljanom terenu. U toj stijeni uklesan je grob, poznat u ranijoj literaturi.

Kasnoantička nekropola na rubu grada
grob uklesan u stijeni

Dužina grobne konstrukcije je oko 190 cm, a širina oko 85 cm, uokolo je desetak centimetara širok i isto toliko dubok kanal, tako da se uklesani grobni ‘sanduk’ jasno ocrtava u stancu koji se strmo spušta od sjeveroistoka prema jugozapadu. Stijene groba jednostavno su profilirane s 4 cm naglašenim istakom uz rub rake.

Tijekom istraživanja uklonjen je dosta veliki nasip zemlje, vjerojatno dopremljen prilikom gradnje kuće ili ranije, kako bi se formirao vrt. Riječ je o 150 cm dubokom nasipu, u kojemu je bilo nalaza kasnosrednjovjekovne i novovjekovne keramike, nešto metala, novaca, stakla i rožnjaka (kremena). Nešto istočnije, također uz rub parcele, u izdignutoj živoj stijeni je uklesan drugi grob. Slično kao i kod prethodnog groba uklesanog u živac, uzdužni mu presjek nije pravokutan već se njegove kraće strane koso spuštaju prema dnu rake.

Južnije od ovih kamenih grobnica, duboko ispod površine vrta, otkriveno je više različitih vrsta ukopa – nekoliko ukopa u amforama, zidana grobna konstrukcija s kamenim poklopnicama, nalazi dislociranih ljudskih kostiju izvan grobnog konteksta te u jugozapadnom uglu sonde ostatci neke zidane strukture. 

Kasnoantička nekropola na rubu grada
grob uklesan u stijeni

Ukopi u amforama dječji su grobovi. Za jedan takav ukop korištena je amfora prerezanog gornjeg dijela, crvenkaste boje, tanjih stijenki, kompaktne strukture, cilindričnog tijela sa zaobljenim dnom. Na mjestu reza, gdje bi se trebao nastavljati vrat, ‘zatvorena’ je okomito postavljenom kamenom pločom, dok su uokolo kamene obložnice od nepravilnih poluobrađenih i neobrađenih kamenova. Amfora je u fragmentima, napukla i ulegla, vjerojatno zbog težine zemljanog nasipa. Budući da nedostaje gornji dio amfore (rame, vrat i obod), teško je sa sigurnošću odrediti tip. Dužina grobne konstrukcije je 90 cm. Kostur nije sačuvan u cijelosti.

Unutrašnjost amfore činila je velika količina zemlje s nekoliko sitnih ulomaka kostiju. Zemlja je vjerojatno nanos koji se padalinama taložio s tijekom vremena. Osim kostiju i zemlje, u amfori su bili i vrlo sitni, igličasti ulomci željeza. Istražen je još jedan ukop u amfori. Amfora oker-narančasto crvene boje, prerezana ispod ramena, dužine oko 106 cm, bila je uokvirena kamenim obložnicama od plosnatijeg poluobrađenog, tj. neobrađenog kamena. Cilindrična amfora, konusnog vrata, izvrnutog oboda i širih, rebrastih ručki sjevernoafričke je provenijencije.

Kostur nije sačuvan, osim malog fragmenta čeone kosti i kutnjaka u sloju zemlje zalijepljene uz stijenke amfore. Antropološka analiza pokazala je da je riječ o djetetu starosti 2,5 – 3,5 godine. U amfori je bila brončana pojasna kopča, kasnoantička.

Kasnoantička nekropola na rubu grada
kasnoantički ukopi

U neposrednoj blizini istraživane parcele, u krugu pedesetak metara, uočeno je još nekoliko grobnih raka uklesanih u živac. Istraživanja preostalog, gradnjom neoskvrnjenog, prostora ovog dijela poluotoka Rata zasigurno bi dala kompletniji uvid u njegov izgled i funkciju u vrijeme antičkog Epidaura, parametre sjeveroistočnog dijela gradskog prostora i pristupne mu ceste uz koju se, po svoj prilici, i razvila nekropola.

Kako rimski zakon nije dozvoljavao ukapanja unutar gradskih zidina ili drugačije određenih tj. zamišljenih granica grada, moglo bi se reći da sjeveroistočni prostor poluotoka Rata nije formalno bio dio grada prostor izvan njegovih zidina.