U ranom 19. stoljeću u cavtatsku je luku uplovio talijanski mornar iz okolice Genove, Giuseppe Fagioni, djed Vlaha Bukovca. Ne znamo što je točno talijanskog mornara zadržalo neko vrijeme u Cavtatu, nevrijeme ili popravak broda, ali ono što znamo jest da je upoznao lokalnu djevojku, Anu Kličan, koja će 1807. postati njegova žena, a obitelj […]
Pročitaj više
Noviji sloj glazbeno-folklorne baštine u Konavlima uz višeglasno pjevanje u klapi i pjevanja na bas, čini i tamburaška glazba. Tambura je trzalački instrument i smatra se hrvatskim narodnim instrumentom. Kao orkestralno glazbalo građena je u različitim veličinama s osnovnom razlikom po visinskoj mogućnosti proizvodnje zvuka, pri čemu se razlikuju bisernice, kontrašice, bračevi, bugarije i berde. […]
Libro Rosso srednjovjekovna je zemljišna knjiga Dubrovačke Republike koja je ostala na snazi sve do austrijskog katastra 1837. godine. Kroz povijest su Dubrovčani često bili pioniri znanosti i administracije. Stoga ne čudi da će do 16. stoljeća Dubrovačka Republika postati jedna od najbirokratskijih država Mediterana. Još se od razdoblja komunalne vlasti, kada je Dubrovnik posjedovao […]
Šipak, mogranj ili nar, latinskog naziva Punica granatum omiljeno je jesensko voće Mediterana. Svoju etimologiju latinskog naziva vuče od Plinija Starijeg koji ga je nazvao punskom jabukom, odnosno malum punicum, a najbolji su plodovi dolazili iz područja Punije, današnjeg Tunisa. Drugi dio naziva, granatum dolazi od latinske riječi granatus, odnosno zrnat. Usprkos njegovom nazivu izgleda […]
Među nekolicinom Bukovčevih likovnih ostvarenja folklorne tematike svoje mjesto su našle i slike s konavoskim motivima. Najčešće je riječ o portretima ili prikazima figura u pejzažu u konavoskoj narodnoj nošnji kao najočiglednijem indikatoru identiteta konavoskog kraja. U stalnom postavu Zavičajnog muzeja Konavala nalazi se izuzetan prikaz Konavoke koji ujedno, uz nama vrijedan dokumentaristički aspekt, odražava […]