Svatko je čuo za koprive, žive ili mrtve, crvene, ukrasne, žare, žute i sve druge nazive koji prate veliku biljnu skupinu. Velik broj tih kopriva živi posvuda u našem okruženju, samo ih ne primjećujemo. Primijetimo doduše žaru koprivu (Urtica dioica) kad je dotaknemo, nagazimo ili beremo. Igranje nogometa po livadama uz rijeku značilo je upoznati […]
Pročitaj više
Glagoljica je najstarije slavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća. Pismo prilagođeno slavenskom glasovnom sustavu stvorio je Konstantin Filozof (sv. Ćiril) za potrebe širenja kršćanstva, budući da se liturgija u to vrijeme služila na latinskom, grčkom ili hebrejskom jeziku. Tako sveti Ćiril brani pred papom slavenski jezik navodeći: Ne daje li Bog kišu svima jednako? Ili […]
Umijeće izrade konavoskoga veza zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, a sam konavoski vez rukotvorstvo je sa strogo zadanim pravilima i specifičnim uzorcima. Nazivan je jedinstvenim, najljepšim cvijetom Dalmacije, najvažnijim dekorativnim dijelom konavoske nošnje, no on je puno više. Mogli bismo reći da je dio konavoske identifikacije, baš kao što je i konavoski govor. […]
U doba antike, kada Rimljani naseljavaju naša područja, pomorstvom se odvijala većina trgovine. Pomorske trgovačke rute pokrivale su čitav Mediteran pa tako i vrlo aktivno Jadransko more. Istočna obala Jadrana bila je trgovački razvijenija od zapadne, budući da obiluje brojnim otocima i sigurnim lukama za sklanjanje brodova. Trgovački brodovi koji su plovili Jadranom u to […]
Književnost u Konavlima najčešće je poprimala oblike usmenoknjiževnih folklornih oblika koji su se prenosili usmenom pučkom predajom s koljena na koljeno, a takvi oblici su svoje pisane forme počeli dobivati u 20. stoljeću. Autori takvih djela nisu naznačeni jer im se trag u stoljetnom hodu izgubio, već se autorstvo pripisivalo narodu. Pojam zavičajnog pisca obično […]