Još od prvih izbora za Dalmatinski sabor 1861. godine konavoska politička zbilja počela se dijeliti u dva tabora. Tako su prvi suparnici na izborima bili autonomaši i narodnjaci. Kasnije će tu ulogu preuzeti pravaši i srbo-katolički pokret. Nakon raspada Austro-Ugarske i stvaranja Kraljevine SHS, Konavljani sve do 1926. godine nisu birali općinske predstavnike. Naime, posljednji […]

Ovaj rad najavit će dio našeg doprinosa projektu Transnacionalne povijesti. Muzeji i galerije Konavala u ovom projektu obrađuju život Konavljana u Drugom svjetskom ratu, kroz proučavanje literature i sjećanja kazivača. Cilj istraživanja je proučiti život Konavljana u razdoblju od 1941. do 1943. godine, odnosno prikazati razliku u svakodnevnom životu Konavljana koji su bili pod vlašću […]

U Konavlima je vuna bila osnovni materijal za izradu zimskog ruha i posoblja. Modrine, bjelače, pregače, pasovi, čarape, nazuvci, muška roba, fesarte i drugi pokrivači, kabanice, torbice i bisage, sve se radilo od vune. Ono što se nije doma izrađivalo, kupovalo bi se od terzija ili krojača i uglavnom je bilo od sukna, dakle vune. […]

Gotovo 80 % svjetskog šećera dolazi iz nasada šećerne trske, a ostatak iz šećerne repe. Šećerna trska počela se uzgajati u Indiji od 5. do 6. stoljeća prije Krista, ali je poznata znatno ranije. Ova se biljka može uzgajati samo na mjestima gdje nema mraza i zahtijeva oko 600 litara vode po metru kvadratnome godišnje. […]

Pogledamo li unatrag kroz konavosku povijest, važan kulturološki reper bit će dubrovačka kupnja Konavala od bosanskih velikaša Radoslava Pavlovića i Sandalja Hranića. Dugogodišnjim pregovorima i trgovinom Dubrovačka Republika, osim Konavala, stekla je i neke druge dijelove koji su bili pod bosanskim vladarima, a Sandalj Hranić, koji je spadao u sam vrh bosanskog plemstva, bio je […]