Prostor Donjeg Oboda od iznimne je arheološke važnosti u kontekstu istraživanja rimske kolonije Epidaur, ali i ranijeg, ilirskog naselja, koje je vjerojatno prethodilo antičkom gradu. Nažalost, povijesni otisak na terenu danas je gotovo nečitljiv budući da su pripremne radnje za planirane turističke sadržaje na tom području, započete još ranih pedesetih godina 20. stoljeća, zaslužne za uništavanje arheoloških ostataka na koje se tijekom radova naišlo.
Naša poznata arheologinja, dugogodišnja voditeljica Pretpovijesnog odjela zagrebačkog Arheološkog muzeja, Ružica Drechsler-Bižić, 1982. godine objavila je rad pod naslovom Ostava kasnog brončanog doba iz okolice Cavtata. Materijal koji je obradila ustupio joj je Duje Rendić Miočević, a pronađen je 1950. godine prilikom kopanja temelja za turističke objekte u Donjem Obodu.
Nađeno je 9 brončanih, što cjelovitih, što fragmentiranih predmeta, kao i jedan ulomak keramičke posude. Pretpostavka je da se tu radi o ostavi, što bi, u arheološkom smislu, bio nalaz većeg broja istih ili različitih predmeta koji se zbog ratnih ili drugih opasnosti zakopavaju u zemlju kako bi se kasnije ponovno iskopali i koristili. S obzirom na sadržaj pospremljenih stvari: tri brončane ornamentirane narukvice, brončano koplje, komad sirove bronce, fragment narukvice, dva komada brončanog lima, ulomak drške srpa i ulomak ručke veće keramičke posude, dalo bi se zaključiti da su metalni predmeti bili odloženi u keramičkoj posudi i, prilikom nekog neizvjesnog stanja, zakopani u zemlju.
Budući da se radi o nalazima metalnih predmeta različitih namjena i funkcija, autorica pretpostavlja da je riječ o ostavi koja je pripadala nekom ljevaču koji je te artefakte prikupio radi taljenja i daljnje obrade, a s obzirom na tipologiju samih nalaza, to se dogodilo negdje u kasno brončano doba.
Preuzeto iz: Arheološki radovi i rasprave JAZU, 8-9, 1982.
Sam prostor Donjeg Oboda oduvijek je bio zanimljiv istraživačima i ljubiteljima antike, još od vremena Dubrovačke Republike. Od iznimne je važnosti knjižica koju je dubrovački notar Marko Silvije dao tiskati u Rimu 1547. godine, a u kojoj opisuje nalaz otkriven 1541. godine u Donjem Obodu. Te davne godine pronađen je spomenik s natpisnom posvetom rimskom namjesniku provincije Dalmacije Publiju Korneliju Dolabeli. Riječ je zapravo o postamentu na kojemu je stajao, kako se da zaključiti prema uklesanom tekstu, Dolabelin kip. Marko Silvije opisuje kontekst nalaza natpisa, ali navodi i kako su uokolo bili porazbacani dijelovi nekoliko različitih skulptura i ostatci arhitekture.
Dubrovački nadbiskup Giovanni Battista Conventati u vizitacijskom posjetu Cavtatu 1716. godine opisao je Dolabelin natpis kao i samo mjesto nalaza. Theodor Mommsen, znameniti njemački arheolog i povjesničar, u iznimno važnoj ediciji koju je pokrenuo, a u kojoj donosi zbir latinskih natpisa, 1873. godine objavljuje i ovaj natpis. Međutim, već tada, od prvotno zabilježenih devet redaka, kako ih je zapisao i objavio Marko Silvije, ostalo je samo pet. Na natpisu iščitavamo posvetu Dolabeli, namjesniku božanskog Augusta i Tiberija, s počasnim političkim i svećeničkim funkcijama – konzul, septemvir epulonum, sodalis Titiensis te, na izgubljenom dijelu, da ga postavljaju zajednice provincije Gornjeg Ilirika. Taj natpis danas se čuva u Zbirci Baltazara Bogišića u Cavtatu.
Preuzeto iz: Archaeologia Adriatica II, 2008.
Lokalitet je 1878. godine obišao i svjetski poznati arheolog Sir Arthur Evans, ali ono što je uočio bili su tek ostatci nekog arhitektonskog kompleksa. Spomenik postavljen na tom mjestu govori o urbaniziranom prostoru, gradskom predgrađu, jer upravo je tuda prolazila cesta koja je Epidaur povezivala s važnom magistralnom rutom koja je od Akvileje išla prema istoku, tj. segmentom ceste koji je od Narone išao prema Skodri. Tome u prilog govore i do sada provedena arheološka istraživanja, ali i slučajni nalazi, vezani uz gradnju velikih turističkih kompleksa, sagrađenih ili tek planiranih.
Obalni prostor Donjeg Oboda bio je urbaniziran javnim i privatnim građevinama, od kojih su neke bile vrlo luksuzne, opremljene sistemima za grijanje i mozaicima. Bilo bi lijepo, a prema recentnim arheološkim istraživanjima i moguće, prezentirati jedan takav odsječak prošlosti te ga predstaviti široj javnosti, ali i prostoru Donjeg Oboda, danas isključivo turistificiranom te dodati novu vrijednost.