Smokvu obreži, reznicu posadi

đernovezica i sušelica

U Konavlima je smokva prisutna sigurno još u antičko vrijeme i nalazimo je u svakom kutku. Ipak, zbog svoje skromnosti i izdržljivosti, smokva se najviše raširila u Donjoj bandi, posebno na području Močića i Čilipa. Naime, prevelika količina vode dovodi do pucanja plodova pa su škripovi i pličine konavoske crvenice izuzetno pogodne za zdrave plodove. Također, zbog korijena koji raste u širinu prilično plitko, najčešće na po motike ili motiku dubine, na području gdje su posađene smokve nije se moglo orati, pa su i zato škripovi i usjeci pogodni za njenu sadnju. Danas postoji više od 200 vrsta smokava, a neke od sorti znatnije zastupljene u Konavlima su petrovača bijela i crna, sušelica, bjelica, đernovezica i zimica.

Usprkos svojoj skromnosti, smokva zahtijeva svakogodišnje uljepšavanje, odnosno obrezivanje. Naime, obrezuje se kada je stablo u mirovanju tijekom siječnja i veljače, ili kako bi kazivači rekli, kada prođe prvi jači led smokva se more obrezat. Ipak, ranije obrezivanje znači i ranije listanje pa nije neuobičajeno da se smokva obrezuje i u veljači, katkada i početkom ožujka. U prvim godinama voćku se formira, odnosno ostavlja se samo jedan vršni pupak kako bi se što prije razvilo stablo. Kada deblo dosegne 1 – 1,5 metara visine može se početi formirati krošnja.

petrovača bijela

Kao i kod ostalih voćki potrebno je odstraniti grane koje se isprepliću s drugim granama. Kod formiranja najčešće se u početku ostavlja srednja mladica grane dok se grana ne razvije dovoljno za rašljanje, a nakon toga se ostavljaju dvije bočne mladice i tako se proces ponavlja. Također, treba paziti na smjer mladice jer je cilj dobiti krošnju koja se u blagom luku spušta prema dolje. To je posebno teško napraviti sa sortom đernovezica jer njene mladice uglavnom rastu prema gore, dok je zimica najjednostavnija.

Smokva je drvo koje brzo zarasta, ali treba paziti da se mladice odrežu što bliže bazi. Kazivači govore da se ne smije ostaviti čekjun jer se on osuši i onda u smokvu ulazi voda i crvi pa propane brže. Kao i kod obrezivanja loze na laticu, smokva se može obrezivati tako da se odstrani duža mladica, a ostavi kraća. Time se usporava rast samoga stabla, a poboljšava kvaliteta plodova. Naime, i kazivači potvrđuju da što jom više digneš to će boje rodit.

zimica

Smokva se razmnožava na više načina. Tako se prirodnim putem razmnožava sjemenjem, povaljivanjem i vegetativno. Naime, razmnožavanje sjemenjem je rjeđe u odnosu na druge načine, dok je vegetativno razmnožavanje najčešće. Također, umjetnim putem smokva se može razmnožavati navrtanjem ili cijepljenjem i reznicama, odnosno odsječenim grančicama s pupovima. Uglavnom se upotrebljava navrtanje na budni ili spavajući pupak, ali nije neobično niti na rascjep.

Razmnožavanje reznicama obavlja se krajem siječnja ili početkom veljače kada je stablo u stanju mirovanja, odnosno kada se smokva obrezuje. Reznica dužine 20 centimetara stavi se u pijesak, ako je moguće u prostor gdje je stalna temperatura 5 stupnjeva, a na proljeće se presadi u šumsku zemlju gdje ostaje godinu dana da razvije žile. Također je moguće presaditi mladicu koja je izbila iz korijena stare smokve, ali treba pripaziti da se ona ne ošteti. Tada treba pripaziti da se ne radi o smokvi koja je navrtana jer će mladica u tom slučaju biti dibjaka.

odrezana grana

Za sadnju smokve treba iskopati rupu 50 x 50 x 50 centimetara i paziti da se mrtvica ili glina vrate na dno, a radna zemlja oko voćke. Također, 1/3 gnoja stavlja se ispod sadnice, zatim sloj zemlje kako smokva ne bi došla u doticaj s gnojem, a nakon toga ostatak gnoja koji se pokrije ostatkom zemlje. Svaki sloj je poželjno dobro izgaziti kako bi se zemlja što bolje priljubila uz žile.

Dok je korijenski sustav nerazvijen smokvu treba navodnjavati (obično prve 2 do 3 godine) i to tako da se voda daje često, ali u malim količinama. Kazivači pamte da bi stari sadili smokve u kraju doca ili uz gomilu đe je pličina jer tamo najmanje smeta, a ništa se drugo nije moglo uitit, ali voli smokva škrip i boje jom je tamo nego li u sred poja.

mladice

Manje je poznato da postoji i ljetno obrezivanje smokava. Zapravo se radi o uklanjanju viška mladica i nerodnih grana kako bi plodovi dobili dovoljno soka. Kako saznajemo od kazivača smokva se more obrezivat vas cijelu godinu, ali najboje je zimi jerbo inače puno mječera izbaci. Ako i ne obrežete smokvu jedne godine, neće se ništa dogoditi, ali će plodovi biti manji i dogodine ćete imati više posla. Smokva se zbog svoje darežljivosti uvukla u srce Konavljana. Možda je baš zato najbolje opisuje konavoska uzrečica smokva je kao stara tetka koja ti uvijek da nešto slatko. Da bi tako ostalo, nožice u ruke, a mladice u pržinu.