Tragovima novca

Kreuzer, avers

Nedavno su u našu muzejsku zbirku stigla dva novčića iz 19. stoljeća koji su do danas sačuvani u konavoskoj kući. Uvedeni su u istraživačku zbirku pod oznakama MIGK-ID-33 i MIGK-ID-34. Jedan novčić je austrijski kreuzer ili krajcar iz 1816. godine a drugi novčić je španjolski real kovan u Meksiku 1813. godine. U doba kovanja prvoga novčića, Europa je tek prebrodila Napoleonske ratove, a Dubrovačka je Republika potpala pod Austriju. Nakon Bečkog kongresa Austrija je postala vodeća velesila, ali je njena moneta izgubila na vrijednosti. S druge strane, za vrijeme kovanja drugoga novčića, Španjolska je još bila pod francuskom okupacijom, a u Meksiku je počeo rat za neovisnost.

Čim su se Konavljani počeli otiskati na more, u Konavle su počele stizati razne valute novca. Taj trend znatno se povećao u 19. i 20. stoljeću kada su brojni Konavljani iselili u potrazi za boljim životom. Rodbini koju su ostavili u domovini slali su dopisnice, pisma, ali i peče, odnosno novac kojim bi pomogli domaće. Mnoge konavoske obitelji prosperale su upravo zbog peča što bi im slali iz inozemstva. Neki bi čuvali dobiveni novac po više godina, desetljeća, a dio je ostao do danas.

Kreuzer, revers

Priča o ova dva novčića počinje još u srednjem vijeku. Naime, krajcar je u početku bio mali srebrni novac koji je ime dobio po dvostrukom križu na reversu. Koristio se u južnim zemljama Svetog Rimskog Carstva i u početku je vrijedio 1/60 guldena. Kada se 1754. godine došlo do monetarne reforme, korištene su dvije vrste krajcara: jedan austrijski i drugi koji se koristio u južnoj Njemačkoj. Tamo će se krajcari nastaviti koristiti sve do ujedinjenja Njemačke i uvođenja marke 1873. godine, koja je imala podlogu u zlatnoj rezervi. S druge strane, u habsburškim zemljama krajcar će se nastaviti koristiti sve do uvođenja krune 1892. godine. Od 1760. počinje se kovati bakrene krajcare, a srebrni krajcari nastavljaju biti oni veće vrijednosti. Kada je u Austriji odlučeno da se novac prebaci u decimalni sustav, vrijednost jednog guldena ili florina bila je 100 krajcara.

Real, avers

Real se prvi put pojavio u 14. stoljeću, a u Španjolskoj je postao glavna valuta 1497. godine. Otkriće Novog Svijeta opskrbilo je Španjolce s dovoljnim količinama srebra koje se u vrlo velikom postotku koristilo za izradu reala. Prvi novčići reala kovani su u vrijednosti ½, 1, 2, 4, i 8 reala. Najveća kovanica nazivala se dolar, peso ili osmica, a zbog izuzetne čistoće postala je gotovo planetarna valuta. Ipak, inflacija 17. i 18. stoljeća dovela je do znatne devaluacije reala, koji je početkom 19. stoljeća vrijedio 1/20 dolara. Osim u Španjolskoj, reali su se kovali i u većini kolonija Latinske Amerike.  Premda su do sredine 19. stoljeća Španjolci izgubili američke kolonije, većina je nastavila kovati novac po uzoru na španjolski dolar/peso te je i danas naziv valute.

No, pređimo na naše novčiće. Bakreni novčić sa slika (vidi poviše) kovan je 1816. godine i ima vrijednost jednog krajcara. Na aversu je natpis Ein Kreuzer, iznad kojeg je mala osmerokraka zvijezda, a ispod natpisa nalazi se godina kovanja 1816. i stilizirane prekrižene maslinove grančice. Na reversu je habsburški grb s dvoglavim orlom koji drži žezlo i jabuku, a iznad kojega je kruna. Oko grba je natpis K. K. Osterreichische scheidemunze što u prijevodu znači carski i kraljevski austrijski novac.

Real, revers

S druge strane, srebrni novčić u vrijednosti 8 reala pa se zapravo radi o dolaru. Na aversu je portret kralja Ferdinanda VII., oko kojega se nalazi natpis Dei Gratia 1813. Ferdinand VII. Na reversu španjolski kraljevski grb unutar kojeg su grbovi Kastilje i Leona, a oko grba je natpis Hispan et Ind. Rex Mo 8 R. I. I. što bi značilo kralj Španjolske i Indija, misleći pritom na zapadne Indije, odnosno Ameriku. Oznaka Mo znači da je kovan u Meksiku, a 8R govori da je vrijednost novčića 8 reala, odnosno radi se o dolaru ili pesu.

Vrijednost ovih novčića u velikom je raskoraku, dok je 1 krajcar sitan novac koji se koristio za svakodnevnu uporabu, dolar je bio priznata kovanica za veće trgovanje od Mediterana do Amerike. Još se ne zna kako je ovaj vrijedan (danas je meksički dolar izuzetno rijedak) novčić završio u Konavlima. Je li to bilo posrednom trgovinom ili ga je konavoski emigrant donio nazad sa sobom kada se vratio iz Amerike? Možda se radilo o poslanoj peči iz Amerike? Svakako krajcar u sebi krije priču svakodnevnog mukotrpnog rada Konavljana, a real potragu za boljim životom i nostalgiju za rodnim krajem.