Drača draga svega blaga

Drača draga svega blaga

Što je drača nego trnje, nepredvidljive prijetnje i upozorenje koje sigurno čuvaju neko blago. Nama u Konavlima drače su, osim ribljih kosti, sve trnovite biljke. Pojam drače tako je na ovom području naziv za svako trnje pa čak i ruže, svako bodljikavo raslinje u koje se ne ide, od kupjene do crne drače i čičaka, pa se koristi za zagrađivanje mladih rasadnika od ulaska životinja, mladih stabala od popasa, komposta od kokoši i svega ostaloga što mami i priziva. U drače spadaju različite penjačice i nisko bilje, ali najveća i najsnažnija drača našeg područja ujedno je i nositeljica službenog imena drača, latinskog Paliurus spina-christi, u Konavlima precizirana kao crna drača. Za ovu biljku na latinskom, kao i na engleskom jeziku Christ thorn referira se na Isusovu krunu kojom su rimski vojnici okrunili židovskog kralja prilikom muke Velikog tjedna.

Drača draga svega blaga

U proljeće, u vrijeme Velikog tjedna, drača na sebi ima prošlogodišnje trnje i tek počinje s novim listićima, gotovo da ih nema. Ona je čvrsta i oštra, a savija se zahvaljujući tek krenulim sokovima kroz biljku. Upravo iz ovog razloga to je vrijeme kad se draču bere za plesti ograde.

Inače, to je listopadni grm visine do 3 metra iz porodice krkavina (Rhamnaceae). Grane su sjajne, ravne s nasuprotnim trnjem među kojima se razvijaju pupovi listova i cvijeća. Listovi su na kratkim peteljkama naizmjenično postavljeni, jajoliki, kožasti, s lica tamnozeleni i glatki , a s naličja malo dlakavi i svjetliji. U pazušcima listova razvijaju se cvjetovi u brojnim štitastim cvatovima pa grm preuzme potpuno žutu boju za vrijeme cvatnje u svibnju. Cvjetići su u znaku pentagrama i petokrake intenzivno žute boje, vanjski dio ima pet špičastih žutih latica zvjezdasto postavljenih, a unutarnji vijenac ima pet zelenkastožutih obrnutih latica s kojim su slijepljeni prašnici, svaki na svojoj latici. Miris je blag, ali je biljka jako medonosna, pa su pčele najčešći gost na cvijeću drače. A i sam med od drače cijenjen je i kao takav reklamiran. Smatra se da snižava kolesterol, jača imunitet i da pomaže kod kardiovaskularnih bolesti.

Drača draga svega blaga

Plod se razvije kao koštunica s tri sjemenke, okrunjena krilcem u obliku šeširića u početku zelene, pa narančaste i onda do sazrijevanja tamnosmeđe boje, najviše do 3 cm.

Upravo sad su sve drače u konavoskoj vali pune žućkasto zelenih plodova, a one na brdima tek kreću. Plodovi, odnosno šeširići u ovoj su fazi jestivi, a to najbolje znaju djeca. Već kad požute, to jest posmeđe postaju tvrdi pa više nisu primamljivi. Govori se da desetak šeširića dnevno ima dobro djelovanje na probavu, s tim da bi ih se trebalo uzimati na prazan želudac.

Drača draga svega blaga

Za ovu je biljku poznato da ima antiseptičko i protuupalno djelovanje. Puna je treslovina pa liječi sve probavne organe, upalu debelog crijeva, sprječava zatvor, dizenteriju, a mi je najviše koristimo za zaustavljanje proljeva. Stari govore da se čaj od plodova pije za bolji rad bubrega i izlučivanje mokraće.  Naišli smo i na podatke da se s čajem liječe reuma, neke psihičke bolesti, upala grla i ždrijela, no takvih podataka s terena nemamo. Čaj može poslužiti i kao tonik za ispiranje gnojnih i teško zacjeljujućih rana i desni kod upala sluznice. S njim se i grglja kod upale ždrijela i grla. Dakle, nakon što završi sezona grickanja zelenih šeširića,  ostavimo ih sazreti do srpnja i kolovoza pa ih poberemo i dodatno osušimo za čaj. Spremni su za sakupljanje kad poprime zlatnocrveno-smeđu boju. Osušene se može samljeti u brašno te ih dodavati običnom brašnu za kruh.

Drača draga svega blaga

Na dubrovačkom području drvo crne drače koristilo se za gradnju, odnosno za potpode i pregradne zidove. Za te prilike grmove se njegovalo da rastu što ravnije, ne puštajući razvijanje bočnih izboja.

Kako više ne treba ni za gradnju ni za ograde rasadnika, drače je u Konavlima na sve strane, ali za razliku od kupjene koja pase po zapuštenim njivama, ova se krasotica diže iz kamenjare brojeći vrijeme kroz godinu – svojim blagom daje čovjeku i to; o proljetnom ekvinociju trnje za ograde, o ljetnom solsticiju jestive mlade plodove, o jesenskom zdrave suhe plodove za lijek, a o zimskom solsticiju drvo za gradnju.