Kršćanski blagdan Prikazanje Gospodinovo ili Svijećnica koji se slavi 2. veljače spomendan je na događaj iz Isusovog djetinjstva. Tada su, prema Starozavjetnom zakonu, Josip i Marija donijeli Isusa u hram u Jeruzalemu da ga kao prvorođenca obredno prikažu Bogu uz podnošenje propisane otkupne žrtve siromaha – par grlica. Blagdan je sadržajno vezan uz Božić, uz rođenje svjetla, a kalendarski se obilježava točno četrdeset dana poslije Božića. Sve do 1969. godine to je bio marijanski blagdan kojim se svetkovalo Očišćenje Blažene Djevice Marije odnosno purifikacija.
Naime, porijeklo je blagdana u židovskom zakonu po kojem se rađanje smatralo nečistoćom, koja je trajala četrdeset dana poslije poroda. Nakon tog perioda žena je morala ići u hram i prinijeti dvije grlice ili dva golubića kao zahvalu za očišćenje. U kršćanstvu se spomendan Marijina očišćenja počeo slaviti u 4. stoljeću u Jeruzalemu, a uskoro nakon toga i na zapadu, ponajprije u Rimu gdje su kršćani prakticirali svečani ophod sa zapaljenim svijećama koje su simbolizirale svjetlo koje će prosvijetliti neznabošce. Upravo po ophodnim svijećama blagdan je dobio naziv Svijećnica, odnosno u talijanskom jeziku Candelora prema candela, svijeća, a čiji se naziv udomaćio i na istočnoj jadranskoj obali gdje se blagdan naziva Kandelora.
Katolička crkva Svijećnicu obilježava svečanim euharistijskim slavljem tijekom kojeg se odvija obred blagoslova svijeća. Vjernici tradicionalno blagoslovljene svijeće čuvaju kao svetinju te ih koriste u liturgijskim obredima krštenja, tijelovskim procesijama, ali i u pučkim običajima protiv bolesti, uroka i nevremena, gdje su još jednom vidljivi uzajamni odnosi liturgijsko-folklornih izražaja tipični za tradicijsku baštinu Hrvata.
Svetkovina Kandelore u Dubrovniku i okolnom dubrovačkom području ima izniman značaj koji se usko veže uz najsvečaniju dubrovačku tradiciju, Festu svetog Vlaha, što je poseban dan grada Dubrovnika još od daleke 972. godine, kada se započinje slaviti. Naime, Kandelorom započinje tradicionalno slavlje te se otvorenje Feste najsvečanije slavi. Pred parčevom crkvom u Starom gradu okupljaju se mnogobrojni vjernici i štovatelji, a među njima svakako i Konavljani, koji sudjeluju u svečanom okupljaju barjaka. Ceremonija otvorenja Feste uključuje i čitanje tradicionalne molitve Laus, koju čita dubrovački biskup, a koja završava usklikom Živio sveti Vlaho! Rektor crkve svetog Vlaha čita čestitke, molitve i pozdrave poslane sa svih strana svijeta.
Izvor: Kovačević, Dubravko. 2017. Sveti Vlaho i njegovi festanjuli. Hrvatsko kulturno društvo napredak. Dubrovnik.
Najznačajniji trenutak svečanosti svakako je podizanje veličanstvenog barjaka kojeg podižu festanjuli na Orlandov stup uz zvukove himne svetom Vlahu, a zatim slijedi ritualno puštanje dviju bijelih golubica, simbola vjekovne dubrovačke slobode. Ono možemo povezati i s otkupnom žrtvom iz biblijske predaje koja se obilježava na sam blagdan. Program otvaranja završava svečanom večernjom molitvom u crkvi kad se vrši i obred blagoslova svijeća, a tradicionalno se može grličat od danas (Kandelora) do druge neđeje, kad ko uzmože.
Uz crkvene i liturgijske svečanosti, Festa svetog Vlaha obilježena je i nizom svjetovnih manifestacija za stanovništvo i turiste, a na samu Kandeloru tradicionalno se održava svečana večera od Kandelore na kojoj prisustvuje diplomatski kor, odnosno brojni uglednici poslovnog, političkog i crkvenog svijeta i Europe.
Treba spomenuti i da uz proslavu Kandelore, koja je često popraćena lijepim vremenom, među mnogobrojnim pukom kao upozorenje može se čuti i jedna od najpoznatijih pučkih vremenskih izreka: Gospa Kandelora, zima fora. Za njom ide Blaž, kaže da je laž!
Unatoč vremenskim prilikama ili neprilikama, u običajima tisućljetne tradicije sudjelovat će brojni Dubrovčani, Konavljani, Župljani i Primorci te svojim prisustvom svjedočiti još jednom prekrasnom tradicionalnom otvorenju najvažnije svečanosti naših krajeva.