U relativno kratkom vremenskom periodu, od kraja dvadesetih do kraja tridesetih godina 20. stoljeća, na dubrovačkom području niču tri značajne građevine koje će bitno odrediti prostor u kojem se nalaze. Riječ je o Vili Banac u Cavtatu i o dva zdanja u Dubrovniku, današnjoj Umjetničkoj galeriji na Pločama i tzv. predsjedničkoj vili u Lapadu. Ono što povezuje te tri točke njihov je naručitelj ili posrednik u gradnji – Božo Banac i arhitekti Harold Bilinić i Lavoslav Horvat. Naime, izuzetno imućni brodovlasnik Božo Banac za svoje potrebe gradi vilu u Cavtatu i na Pločama, dok se vila na Lapadu gradi za njegovu sestru Adu udanu Pitarević, a koju još za vrijeme gradnje otkupljuje brat im Karlo Banac.
Veza između Banca i arhitekata Bilinića i Horvata nesumnjivo je kipar Ivan Meštrović. Dugogodišnje poznanstvo i prijateljstvo s Božom Bancem i njegovom prvom suprugom Marijom, rođenom Račić, Meštrović je okrunio izvedbom velebnog Mauzoleja za prerano preminulu Mariju i njenu obitelj. Španjolska gripa 1918. godine ugasila je imućnu cavtatsku brodovlasničku obitelj Račić. Prema željama Marije Račić Banac i zakladi koju je ostavila majka Mare, Meštrović od 1920. do 1922. godine radi na cavtatskom Mauzoleju obitelji Račić. U to vrijeme, službeno 1922. godine, a vjerojatno i ranije, započinje suradnja renomiranog kipara i mladog arhitekta Bilinića, talijanskog studenta. Božo Banac na samom će početku poluotoka Sustjepan, na zemlji koju nasljeđuje od obitelji Račić, podići kuću čiju će izgradnju povjeriti arhitektima Biliniću i Horvatu.
Vila Banac sagrađena je 1928. godine i u potpunosti utjelovljuje karakteristike ladanjske arhitekture ovog područja, kako arhitektonskom formom, vizurama, tako i svojim smještajem i odnosom prema pejzažu. Jednokatna građevina razvedenog je tlocrta. Središnji korpus ima simetričnu postavu otvora, u prizemlju izbačen trijem iznad kojeg je terasa, troja vrata flankirana s prozorskim otvorima.
Svi otvori na vidljivim fasadama imaju bogato profilirane okvire. S lijeve strane na kuću se nadovezuje lođa i predstavlja prvi vizualni kontakt s vilom kad se kroz glavni ulaz penjemo monumentalnim stepenicama. Nad otvorom lođe smješten je reljef s prikazom Marije Račić Banac, što je rad Ivana Meštrovića te je nalik reljefu kojeg nalazimo i u Mauzoleju obitelji Račić.
Svojom kompozicijom, vještim korištenjem klasicističkih elemenata i uklopljenošću u pejzaž, ova je vila moderan predstavnik dubrovačkog ladanjskog naslijeđa. Očigledno zadovoljan rezultatom rada dvojice arhitekata, Banac će ih angažirati i za projektiranje puno zahtjevnijeg zdanja na Pločama.
Sva ta arhitektura reflektira moć i bogatstvo čovjeka koji je bio zastupnik i suvlasnik Atlantske plovidbe Ivo Račić, osnivač Jugoslavensko-amerikanske plovidbe, utemeljitelj Jugoslavenskog Lloyda, član glavnog odbora Lloyd’s Register of Shipping, ali i poduzetnik koji je imao ozbiljne namjere ulagati u turizam. Upravo će takvu namjenu i dobiti cavtatska Vila Banac nakon što je u poslijeratnim godinama nacionalizirana i postala odmaralište makedonske vlade.
I sam Banac vilu je koristio za obiteljske odmore, ali ju je ustupao i prijateljima. Zanimljivo je da su 1936. godine, na Bančev poziv, u vili Banac uživali vojvoda od Kenta (brat engleskog kralja Eduarda VIII.) sa suprugom Marinom, princezom od Grčke i Danske. U cavtatsku luku par je sletio hidroavionom, a dočekali su ih Božo Banac i supruga Milica Ivanović. Ostali su 16 dana te su se na odlasku zahvalili Cavtaćanima na razumijevanju njihove želje za samoćom i mirom uz napomenu da im je odmor bio potpuni užitak.