Uzroci iseljavanja Konavljana u 19. stoljeću

posjet rođaka iz Amerike 1905.

Migracije su kretanje ljudi s jednog mjesta na drugo s namjerom privremenog ili trajnog naseljavanja na novoj lokaciji. Kroz povijest su bile jedan od glavnih pokretača društvenih i znanstvenih promjena. U današnje doba, kada se svijet naziva globalno selo, migracije su učestalije, jednostavnije i brže. Zahvaljujući napretku tehnologije pojedinac može unutar 24 sata migrirati u svaki kutak planeta, a s obitelji i prijateljima može komunicirati gotovo trenutno, kao da nikada nije ni otišao. Sve do razdoblja posljednje tehnološke revolucije migracije su bile znatno kompliciraniji proces. Samo kretanje bilo je znatno sporije, a komunikacija s ljudima i prostorom koji se napušta nepostojeća sve do uspostave poštanskih službi. Također, nekada je velika prepreka migracijama bila nepoznavanje jezika, zbog čega su migracije često ograničene na male udaljenosti.

Povijest migracija u Konavlima može se točnije pratiti od novoga vijeka. Prema dosadašnjim istraživanjima iz Konavala se više iseljavalo, negoli se u njih useljavalo, ali sve do 19. stoljeća emigracijski valovi su bili nižeg intenziteta i uglavnom orijentirani na najbliža urbana naselja. Emigraciju izvan Konavala predstavlja uglavnom mlado muško stanovništvo, dok žene napuštaju Konavle tek u slučaju udaje za konavoskog emigranta. Sredinom 19. stoljeća proces iseljavanja iz Konavala intenzivirat će se, a svoj vrhunac doživjet će u razdoblju od samoga kraja stoljeća do Prvog svjetskog rata. Upravo u razdoblju najvećeg emigracijskog vala iz Konavala nerijetko iseljavaju čitave obitelji s namjerom da trajno potraže sreću izvan Konavala. Dosad je procijenjeno da je u 19. i početkom 20. stoljeća iz Konavala trajno iselilo oko 5 000 ljudi.

Suša

Migracijski valovi mogu se podijeliti po trajnosti. Prvotne migracije bile su privremene, ili su barem tako zamišljene. Konavoski pomorci ulazili bi u službe diljem Mediterana, obavljali dužnosti za Dubrovačku Republiku ili otvarali trgovine. Ovaj trend nastavio se sve do sredine 19. stoljeća, u kojem brojni Konavljani odlaze na privremeni rad u inozemstvo. Širenjem emigrantskih pravaca na područja izvan Mediterana, iseljavanja sve češće postaju trajna. Ipak, privremena iseljavanja ostat će prisutna sve do danas.

Uzroci migracija mogu biti raznoliki, ali u biti pojedinac migrira zbog potrage za boljim životnim uvjetima. Čini se da je glavni uzrok migracija iz Konavala bila demografska eksplozija koja se događa u 19. stoljeću. Demografska eksplozija proces je u kojem natalitet bitno nadilazi mortalitet, što rezultira znatnim porastom populacije nekog prostora. Proces demografske tranzicije počeo je već u 18. stoljeću, ali je prekinut Napoleonskim ratovima u kojima je prema dosadašnjim pretpostavkama umrla ili iselila gotovo trećina stanovništva. Nakon tog razdoblja demografska tranzicija će se nastaviti ubrzano kretati. Za razliku od ostatka Hrvatske, dubrovačko je područje u ovaj proces ušlo gotovo 100 godina ranije, a iz njega će izaći u isto vrijeme.

Konavoska pričuvna kompanija

Povezano sa životnim uvjetima u Konavlima, dolazili su i povodi iseljavanja. Prvi povodi većih iseljavanja bile su suše tridesetih godina 19. stoljeća kada se osjetilo koliko je osjetljiva ekonomska podloga konavoskoga gospodarstva. Nakon prvih iseljavanja uvidjelo se da mladi ljudi mogu manualnim radom znatno više zaraditi u inozemstvu, čime je iseljavanje postalo jedno od rješenja financijskih poteškoća obitelji. Princip je bio da obitelj pribavi novac za putovanje i pošalje jednog ili više članova u inozemstvo, nakon čega oni šalju zarađeni novac kući.

Relativno jeftina nekvalificirana radna snaga bila je potrebna u čitavom svijetu, pogotovo na velikim projektima kao što su Sueski kanal. Nemali broj Konavljana radio je na takvim projektima i nastojao popraviti obiteljsko financijsko stanje. Ipak, najveći uvoznik radnika u 19. stoljeću bile su Sjedinjene Američke Države. Iseljenički valovi prema SAD-u kretali su se iz čitave Europe, a Konavle nipošto nisu zaostajale u tom procesu.

Na proces iseljavanja utjecao je i pronalazak zlata u Kaliforniji. Takozvana zlatna groznica privukla je mnogobrojnu europsku i svjetsku radnu snagu u potrazi za brzom zaradom. Premda će se samo rijetki obogatiti pronalaženjem zlata, otkrit će se da je Kalifornija izuzetno pogodna za poljoprivredu. Konavljani će biti jedni od najuspješnijih skupina doseljenika koji su brzo shvatili da se poljoprivreda u Kaliforniji više isplati od potrage za zlatom.

gradnja konavoskih kuća s pečama

Jedan od ključnih povoda sve češćem iseljavanju i sve manjem broju povratnika bilo je uvođenje vojne obveze koje su Konavle bile pošteđene većinu stoljeća. Posebno problematičan zakon o vojnoj obvezi bio je onaj iz 1889. godine prema kojem je vojni rok za vojsku bio 3, a za mornaricu 4 godine, s time da je pričuva trajala 12 godina. Osoba koja se nije odazvala na služenje vojnog roka ili sudjelovala u vježbama pričuve smatrala bi se dezerterom i samim time nije se mogla vratiti u domovinu.

U početku je iseljavanje bilo privremeno, s namjerom povratka i financijskog boljitka, ali je vremenom postalo trajno. Pojedinac koji se probio u novom mjestu, pogotovo ako se radilo o razvijenijem području, nije više težio povratku u stari način života. Drugim riječima, dok su iseljenici željeli u tuđini zaraditi za bolji život u domovini, taj bolji život dočekao ih je ondje.