Na ulazu u špilje i jame Konavala

Žutokljuna galica

Jeste li se ikad pitali gdje je i kako izgleda mladunčad golubova? Okruženi smo golubovima, pogotovo kada šetamo Stradunom, jednostavno ih ima na sve strane, ali nema mladunčadi. Razlog tome je jer naši gradski golubovi uličari potječu od goluba pećinara (Columba livia). Kako i samo ime kaže, golubova koji svoje potomke sakrivaju u tamnim, skrovitim mjestima, najčešće špiljama i jamama, po naški pećinama.

U Konavlima je do sada poznato nekoliko špilja i jama u kojima se gnijezde divlje verzije pitomih gradskih golubova uličara. Na primjer, tako se golub gnijezdi u dosad najdubljoj konavoskoj jami, Plješinoj jami koja se nalazi na sjevernoj strani Sniježnice nedaleko od samoga vrha. Jama se smjestila duboko u vrtači iznimno škrapovitog i negostoljubivog terena na oko 900 m/n. v. Ulazni dio jame impozantnih je dimenzija, s 30 x 40 metara širokim otvorom. Istraženi dio jame dubok je 173 metra, a gnijezda golubova primijećena su sve do dubine od oko 100 m.

Gnijezdo divljeg goluba u špilji Pod Obodinom

Gnijezda divljih golubova nalaze se i u jami Golubljenica smještenoj u Dubi, te u dvije špilje na Stravči, u nedavno istraživanoj špilji Pod Obodinom, koja se nalazi u vrtači dubine 40 metara te u špilji Duga peć. Za razliku od prethodna dva objekta, špilja Duga peć nalazi se na nešto manjoj nadmorskoj visini (450 m/n. v.), duga je 42 m, a duboka 15,5 m što je bilo sasvim dovoljno za skrovito gnijezdo divljeg goluba. 

Razlog zbog kojeg je malo tko vidio mladunče goluba je i taj što mladunčad svojih prvih 40 dana života provede u tami i skrovitosti gnijezda. Ta njegova karantena dovoljna je da izraste u naoko odraslog goluba u trenutku kada napusti gnijezdo. Tada je već gotovo pa i nemoguće razaznati radi li se o staroj ili mladoj ptici, iako stručnjaci mogu vidjeti razlike poput sivo-roze boje oko kljuna i odsustva sjajne zelene i ljubičaste boje oko vrata.

Plješina
Fotografirao: Alan Kovačević

U neposrednoj blizini Plješine jame nalazi se Glogova jama, također jedna od dubljih dosad istraženih konavoskih jama (156 m). U njoj je pak dom pronašla veća kolonija žutokljunih galica (Pyrrhocorax graculus). Kao i Plješina jama, i Glogova jama ima impozantni ulazni otvor koji je idealan za skroviti dom većeg broja žutokljunih galica.

Žutokljuna galica ptica je iz porodice vrana. Karakteristična je za visokoplaninske kamenjare Sredozemlja i Alpi. Zimi se spušta u doline, a hrani se kukcima i plodovima. Navodi se kako se u Hrvatskoj gnijezdi u pećinama iznad 1700 m/n. v. no evo, nalazimo je i na Sniježnici na oko 1000 m/n. v.

Pjev žutokljunih galica u Glogovoj jami
Snimila Anita Trojanović, travanj 2021.

Vjerovali ili ne, zahvaljujući žutokljunim galicama, točnije njihovom izmetu, Glogova je jama bogata biospeleološkim nalazima i različitim endemskim vrstama, što je uočio i istražio poznati hrvatski biospeleolog Branko Jalžić iz Speleološkog odsjeka HPD Željezničar iz Zagreba. U Glogovoj jami uočeno je šest vrsta špiljskih kornjaša (Coleoptera) od kojih je pet vrsta značajno zbog endemičnog karaktera i novih nalaza za podzemnu faunu Hrvatske. Sve navedene špilje i jame istraživali su članovi Speleološkog odsjeka HPD Sniježnica zahvaljujući kojima i imamo uvid u naše dubinske stanare.