Broćika i broć ljepljivi su par, kad se budu ženili kupit ću im dar…

Ljepljiva broćika

S obzirom na to da su slične po mnogočemu, ove dvije biljke svatko bi na prvi pogled stavio u isti rod. Doduše, obje pripadaju porodici rubiacea, ali su drugog roda. Obje su penjačice koje se hvataju za sve uz što rastu, s tipičnom stabljikom iz koje izrastaju rozete listova. Jednu nalazimo u sjenovitom, a drugu u osunčanom području pa mnoge to navodi na njihovo razlikovanje u staništu. Broćiku (rod Galium) nalazimo na osunčanim mjestima, a broć (brojuć, lat. Rubia) u sjenovitim dijelovima Konavala, uz međe i puteve u dubljim šumarcima. Slično nazivlje biljaka svakako doprinosi zabuni, no osim sličnih naziva i izgleda, nisu istog roda i ne dijele jednake talente.

Korijen broća

Ako se još dvoumite, stisnite zube, zamolite oprost i potegnite ih iz korijena. Ispod broćike bit će bujnija veza s majkom zemljom u razgranatom busenju korijenaka, kako samo u ženskih i bude, a kod gospodina broća korijenska misao vodit će vas do same srži znanja, ravno u svijet boja i masti zahvaljujući alzarinu, vrelu pigmenta. Dugačka žica, kako su je u Konavlima zvali, narančasto-crvene boje, puna je pigmenta i darivala je bojom života sve koji su je trebali.

Korijen broćike

Toliko popularna, ostavila je za sobom jasne tragove vrlo duga postojanja. Naš lokalitet na kojemu je obilovala sigurno su Brotnice ili Broćnice na Konavoskim brdima, a slavonska broćka, ili ti uskrsno ukrašeno jaje naziva se tako jer se nekad samo broćem i bojalo. Crvena boja koju su Konavoke pronosile na svojim vezovima, simbolički je doprinijela shvaćanju manje potrebnog za život i u nekim drugim vremenima. Biljke i naš kulturni krajolik bila bi tema gdje bi gospodin broć maestrirao.

Broć

Naravno, dok ćemo na broću demonstrirati svoju kulturnu predaju i pronositi svoj stupanj razvoja za opstanak manje bitnih resursa, u oskudici i onom običnom životu, odnosno preživljavanju, zasluge preuzima broćika. To je svijetlozelena gospođa iz svih naših vrtova i livada, onaj ljepljivi korov koji kvari današnje monokulture, a nekad je bila osebujna kraljica zdravlja i prehrane. Kao i svaka dobra gospodarica pobrinula se da sudjeluje u svim važnim momentima kućanstava: kao hrana, kao lijek i kao pomagalo.

Broć

Dakle, broćika, lat. Galium aparine, eng. cleavers, a u hrvatskom jeziku još i broćanka, broćenica ili divlji broć.
Ljepljivica iz roda Galium četverobridasta je jednogodišnja biljka koja u rano ljeto cvjeta malim cvjetićima iza kojih dolaze plodovi, zaista prava zrnca kafe. Da se ne šalimo dokazuje i porodica iz koje je broćika, a čija je tropska vrsta upravo ona kafa koju pijemo. Dakle, zrnca polako pržiti, samljeti i skuhati kao kafu. Eto prilike bar da nam nečemu posluže tamburići.

U proljeće broćikine mlade izdanke kuhamo kao špinat, nakon desetak-petnaest minuta prokuhana se može koristiti kao i sve ostalo zelenje, a viđamo je uvijek kao jedan od sastava pazije.  Može se staviti u juhe ili sušiti za čaj jer u literauri uvijek stoji da je izuzetno dobar diuretik i pročistač jetre. Sok je jedan od glavnih sastojaka za liječenje uboda insekata i zmija i pitamo se je li u lijeku s kojim je slavni Balunče nesretnicima oblagao ubodne rane bila i ova kraljica?

Broćika

Sok cijedite i stavljajte po ranama po koži, kažu da je dobra za sve grube kožne bolesti i tumore. U nastavku je recept za kremu za kožne bolesti: https://prirodna.hr/mast-od-brocike

Tonikom mažite tjeme da vam kosa bolje raste. Pijte čaj ili koristite tinkturu za detoksikaciju. Tinktura naših starih su biljčice pokišane u rakiji. Za ženski svijet predlažemo kupke od broćike kojima možete pojačati mehanizme za svoje ljubavne potencijale. Međutim, ako vas to ne interesira, divite joj se koliko nam je izišla u susret: ako kroz svežanj njenih stabljika procijedite freško pomuzeno mlijeko, dogodit će se čarolija, a mlijeko će postati za bogove. Ako pak od tog mlijeka budete htjeli napraviti sir, uzmite njene samljevene plodove ili njezin sok. Možete uzeti sok i od njene bliske rodice, ivanjskog cvijeća koje cvjeta žuto, i ona će zamijeniti sirište i potaknuti kazein na zgušnjavanje.

U Konavlima su mnogi tražili broć želeći se upoznati s biljkom koja je davala boju za svilu i vunu, pa smo iskoristili priliku da vas podsjetimo na ljepoticu koja je zanemarena, a daleko izdašnija za život. Broć iz šume i broćika s ledine sastat će se tako opet možda u našim životima, kao što su bili neizostavni našim precima.