Konavoske ledine i polja obiluju samoniklim biljkama, tako je mahunarka grahorica koja se u Konavlima zove gravorina čest gost naših ledina. Gravorina (lat. Vicia sativa) jednogodišnja je ili dvogodišnja biljka iz porodice lepirnjača. Stabljika je tanka, bridasta, razgranata i raste do 80 centimetara u dužinu. Korijen je vretenast, razgranat i pun kvržica. Listovi su složeni […]

Konavle su jedan od vrtova boga Eskulapa, a u vrtu boga liječništva rastu biljke kojima se sve može izliječiti. Eskulap ili Asklepije, antički bog liječništva, po svom konavoskom vrtu mogao je skupljati biljke od Konavoskih stijena pa sve do vrha Sniježnice gdje mu je dom u božanskoj špilji. U tom rasponu brojna su staništa tisuća […]

Čempres (lat. Cupressus sempervirens) zimzeleno je stablo koje naraste do 35 metara visine. U grčkoj mitologiji čempres se povezivao s Hadom, grčkim bogom podzemlja, pa od tada traje tradicija sađenja čempresa blizu groblja. Korijen čempresa može ići i do 2 metra u dubinu. Kora mladog čempresa siva je i glatka, ali starenjem tamni do kafene […]

Kad se u Konavlima spomene troskot, gotovo svi osjete muku u ožičici. To je onaj korov čiji se podanak sastoji od milijun cjevčica isprepletenih pod zemljom i od kojih je prosječnom obrađivaču zemlje toliko muka da samo najuporniji nastavljaju. Zapravo bi se susret s troskotom mogao nazvati prvostupanjska konavoska inicijacija u poljoprivredu, a troskot na […]

Upoznavanje sa samoniklim stanarima Konavala nastavljamo s divljom mrkvom, zaista osebujnom ljepoticom koja je potpuno potisnuta zbog sličnosti s otrovnom rodicom. Divlja mrkva (lat. Daucus carota) dvogodišnja je biljka vretenastog i žilavog korijena bjelkaste boje koja nastanjuje sve naše ledine i kamenjare. Pripada porodici štitarki koje se prepoznaju po kišobranastom cvatu malih cvjetnih nakupina i […]