Prostor cavtatskoga poluotoka Sustjepana u općinskom prostornom planu navodi se kao osobito vrijedni prirodni krajobraz. Pretjerana urbanizacija, srećom, nije narušila pogled s nasuprotnog mu, gotovo paralelnog poluotoka Rata, na kojem se smjestio današnji Cavtat, na uvalu Luka, koju ta dva poluotoka zatvaraju. Upravo će ta razvedenost obale, kao i mogućnost uplovljavanja brodova, doprinijeti da se na ovom prostoru još od prapovijesnih vremena razvije važno lučko pristanište.
Sam toponim Sustjepan upućuje na neki objekt, moguće crkvu, koji vezujemo za sv. Stjepana, ali materijalnih ostataka ili arhivskih potvrda za to još uvijek nemamo. Znameniti arheolog Arthur Evans na svom planu, ucrtavajući trasu epidaurskog vodovoda, jedan odvojak označava u smjeru prema Sustjepanu. Arheološka istraživanja koja su provedena 1971. godine, prilikom izgradnje hotela Croatia i pratećih planiranih objekata, iznjedrila su ostatke arhitektonskog kompleksa, moguće ville maritime ili nekog javnog objekta vezanog za poslove luke.
Istraživanja koja je vodila Velika Dautova – Ruševljan 1971. i 1972. godine otkrila su složenu arhitektonsku strukturu koja se, prateći padinu terena, spuštala prema moru. S obzirom na to da su radovi na gradilištu hotela već bili uznapredovali, točni gabariti sklopa nikad nisu definirani. Građevina koja se prostirala u dužini od 25 m, u smjeru sjeveroistok-jugozapad, nastavljala se prema jugozapadu, ali daljnja istraživanja bila su zaustavljena već izgrađenim kanalizacijskim sustavom.
Građevina se kaskadno protezala na tri terase. Njena širina, u smjeru istok-zapad, iznosi oko 15 metara. Na jednoj od razina na istočnom dijelu arhitektura završava apsidalnom, polukružnom strukturom. Unutar kompleksa, na razini bližoj moru, otkriveni su ostatci cisterne s hidrauličkom žbukom. Vjerojatno je ovaj kompleks u prizemnom, a moguće i na drugoj razini, bio rastvoren portikom, prolazom s nizom stupova. Imao je hipokaust, termalno grijanje, podne plohe bile su ukrašene mozaicima, a zidne oslicima. Pronađeni su ulomci žbuke s oslikanim linijama zelene, plave i crvene boje.
Tijekom stoljeća građevina je doživjela neke pregradnje, ali osnovna arhitektonska podjela ostala je sačuvana. Sitni arheološki materijal, kao što su ulomci keramike, ulomci amfora, stakla i slično, upućuje na to da je ovaj kompleks izgrađen u rano carsko razdoblje, u 1. stoljeću. Ostali nalazi govore o kontinuiranom korištenju prostora kroz sljedeća stoljeća, što potvrđuju i nalazi brončanih novaca rimskih careva Galijena, Aurelijana, Konstantina, Konstansa i Valensa.
Da se ovaj sklop u nekom obliku koristio i u bizantsko i rano srednjovjekovno doba upućuju nalazi Justinijanova novca (527. – 565. ), kao i onog njegova nasljednika Justina II. mlađeg (568. – 578.), te nešto kasniji novac Romana III. Anonima (1028. – 1034.)
preuzeto: V. Dautova Rusevljan: Sustjepan u Cavtatu, Arheološki preglednik, 15.
Također, na zapadnom dijelu kompleksa, prema uvali, otkriveno je 13 grobnica. Riječ je uglavnom o kasnoantičkim ukopima formiranim u vrijeme kad je ovaj arhitektonski sklop izgubio svoju prvotnu funkciju. Grobnice sa skeletnim ukopima ubačene su između postojećih zidova u različitim pravcima, istok-zapad ili sjever-jug, ovisno o tome kako su uklopljene u raniju strukturu.
U neposrednoj blizini, ali izvan kompleksa otkrivena je još jedna grobnica u kojoj je pronađena zlatna naušnica, dvije perlice, 12 brončanih novaca cara Justinijana i par ulomaka fine keramike. Malo sjevernije od ovog groba, prema prilazu s kopna, pronađeno je još tri grobnice sa skeletnim ukopima.
preuzeto: Kovačić, L., Žeravica, Z.: Konavle: Srednjovjekovna groblja
Važnost epidaurske luke na istočnojadranskom pomorskom putu zadržala se i u bizantsko vrijeme. Vladavinu Justinijana I. obilježila je želja da se Carstvu vrati raniji sjaj, u što ulaže velike graditeljske napore, ali i provodi ratne akcije. Jedan od takvih ratnih pohoda kojim je Justinijan nastojao osloboditi Dalmaciju od Ostrogota (535. – 537.) opisuje bizantski pisac Prokopije iz Cezareje, gdje spominje i Epidaur. Nakon smrti svojega stratega Munda u bitci kod Salone Justinijan naređuje vojskovođi Konstancijanu da sakupi vojsku i napadne Salonu na svaki mogući način. Konstancijan, okupivši vojsku u Epidamnu (Draču), s cijelom se flotom usidrio u Epidauru. Moguće je da su ukopi otkriveni u arhitektonskom kompleksu na Sustjepanu svjedoci upravo tih vremena.