Kopriva ili lat. Urtica dioica najpoznatija je samonikla jestiva biljka koju su još stari Grci koristili kao ljekovito sredstvo i kao biljku za masažu protiv reumatskih bolova. Ova biljka ima srcoliko šiljaste i grubo nazubljene listove kratkih peteljki. Najčešće je visoka 60 do 80 cenata te lišće i peteljke imaju krhke dlačice. Ako odlomite vrh, iz listova će izaći sok koji peče i izaziva crvenilo na koži, pa ako niste sigurni radi li se o koprivi, samo ju popipajte i nestat će sve sumnje o kojoj je biljci riječ.
Ne kaže se bez veze neće grom u koprive, pa u branju i obradi te biljke svakako koristite rukavice kako se sitne žaoke ne bi zabile u kožu. Unatoč boli koju može prouzrokovati, ova biljka, često nazvana i žara, nosi velike blagodati, što potvrđuje poznati francuski herbalist Maurice Mességué: Kada bi vam netko rekao da smijete sakupljati samo jednu biljku, to bi trebala biti – kopriva.
Za posaditi i održavati koprivu ne treba biti veliki znalac, ona se neumorno obnavlja, a potrebno ju je povremeno pokositi kako ne bi otišla u cvat i sjeme. Kopriva je jedna od najrasprostranjenijih biljaka ovih prostora, a cvjeta od proljeća do jeseni. Može se koristiti cijela biljka: korijen, nadzemni dijelovi biljke i listovi. Korijenje se skuplja u proljeće i jesen, vrhovi mladih grančica s lišćem u proljeće, a cijela stabljika s cvjetovima cijele godine.
Zbog činjenice da potiče izmjenu tvari u organizmu, odnosno izlučivanje probavnih sokova i probavu masnoća, kopriva se i danas koristi u narodnoj medicini. Kopriva je bogata vitaminima i mineralima, a posebno je popularna među anemičarima, to jest slabokrvnim osobama jer je opskrbljena željezom te utječe na stvaranje većeg broja crvenih krvnih zrnaca. Osim popularnog čaja, kopriva se može spravljati na razne načine.
Jeste li znali da se kopriva može koristiti u vrtlarstvu? Koprivom se mogu suzbijati lisne uši i slični nametnici. Međutim, prava je šteta da ljudi nisu svjesni koliko se kopriva može koristiti i u prehrambenom obliku, pa donosimo nekoliko kratkih ričeta, odnosno ideja kako da ju ubacite u vlastiti obrok.
Koprivu možemo ubaciti u kajganu: potrebno ju je preliti kipućom vodom, nakon par minuta iscijediti i stisnuti rukama te narezati usitno. Treba ju dinstati na luku dok sva tekućina ne ispari, a zatim sve preliti izbaćenim jajima i začiniti po želji.
Probajte napraviti i juhu od koprive, za koju je potrebno koprivu, zobene pahuljice i češnjak kuhati u vodi oko 5 minuta, a kada se ohladi dodati maslac, ulje ili vrhnje i sve to samljeti u blenderu ili štapnim mikserom. Isto tako, koprivu možete napraviti kao prilog glavnom jelu, isto kao i špinat.
Ukratko, poigrajte se koprivom i osmislite vlastite recepte. Možete ju ubaciti u bilo koja jela, način pripreme je gotovo uvijek isti: preliti kipućom vodom i iscijediti, a potom dinstati ili miksati, i potom dodati druge sastojke.
Osim što se svaki dio koprive može iskoristiti, a njeni listovi se mogu i sušiti za čaj, preostaje nam samo reći: rukavice na ruke i berite koprive!
Za još korisnih informacija, svakako kliknite na: https://www.vasezdravlje.com/biljna-ljekarna/kopriva-ljekovita-jestiva-i-zdrava
i
https://www.jutarnji.hr/domidizajn/dd-vrt/recepti-od-koprive-iskoristite-hranjiva-i-ljekovita-svojstva-koja-pruza-ova-biljka/7414194/