Gledajući pčele kako se spuštaju s cvijeta na cvijet po puzavom popuncu i grabeći eliksir opojnog mirisa, prisjetili smo se muka po Đurđevu danu kad je trebalo popiti mlijeko za doručak. Baba ga stavi na trpezu, a u kikari na mlijeku poklopac od tanka skorupa. Da je bila zima, bio bi debeo pa bi ga […]
Pročitaj više
Marija Bogišić Pohl rođena je u Cavtatu 24. siječnja 1837. godine u obitelji koja je rodom iz konavoskoga sela Mrcine. Kćer je Vlaha Bogišića i Marije Miljan te mlađa sestra Balda Bogišića. Bez majke ostaje kao jednomjesečno dijete, a otac se nakon par mjeseci ponovno ženi pa Marija odrasta uz pomajku Niku Capor. U Cavtatu […]
Duga i bogata tradicija glazbenog folklora Konavala se, između ostalog, odlikuje i raznovrsnom plesnom baštinom sačinjenom od nekolicine plesova veće ili manje starine i autentičnosti. Ples je Konavljanima bio sastavni dio nedjeljnog slavlja, naročito slavlja crkvenih blagdana, krsnih imena i prisluge, kao i dio pokladnih i svadbenih običaja. Plesalo se pred maticama i na gumnima, […]
Iz Bukovčeve autobiografije mogu se iščitati životne okolnosti u kojima su se svi našli posljedično na politička previranja. Cavtat toga vremena provincija je velike Austro-Ugarske Monarhije, daleko od centara, osiromašena i besperspektivna. Dok se pomorstvo u drugim dijelovima Jadrana razvija, cavtatsko pomorstvo zaostaje, cesta nema, kao ni željeznice. Jedrenjaci su jedina plovila u cavtatskim pomorskim […]
Umijeće izrade konavoskoga veza zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, a sam konavoski vez rukotvorstvo je sa strogo zadanim pravilima i specifičnim uzorcima. Nazivan je jedinstvenim, najljepšim cvijetom Dalmacije, najvažnijim dekorativnim dijelom konavoske nošnje, no on je puno više. Mogli bismo reći da je dio konavoske identifikacije, baš kao što je i konavoski govor. […]