Vrijeme maskiranja, ludovanja, veselja, šale i smijeha, glazbe i plesa, odnosno pokladno ili karnevalsko vrijeme u cikličkom se kretanju godišnjih običaja smjestilo između božićnog i korizmenog perioda. Kao početak pokladnog perioda najčešće se uzima blagdan Sveta tri kralja ili Vodokršće, 6. siječnja, kojim i završavaju božićni blagdani, a traje sve do Pepelnice ili Čiste srijede. […]

U magijskoj praksi koja je direktno ili indirektno sastavni dio mnogih narodnih običaja i obrednih postupaka, važno mjesto, između ostalog, zauzimaju stvari ili predmeti. Tako se raznim predmetima unutar tradicijske kulture često pridavala obrambena ili zaštitna moć, a ovisno o njihovim svojstvima i osobinama te čovjekovom utjecaju ili korištenju udomaćila su se i brojna narodna […]

Zanimljivo je da na gotovo svakoj fotografiji snimljenoj u nekom od Bukovčevih ateljea, među mnoštvom slika, namještaja i raznoraznih dekorativnih predmeta, gotovo uvijek nalazimo i neki glazbeni instrument. To nije čudno imamo li na umu riječi koje je Bukovčeva kćer Ivanka zapisala u svojim bilješkama pod nazivom Uspomene na mog oca: Osim slikarstva najviše je […]

U ranom 19. stoljeću u cavtatsku je luku uplovio talijanski mornar iz okolice Genove, Giuseppe Fagioni, djed Vlaha Bukovca. Ne znamo što je točno talijanskog mornara zadržalo neko vrijeme u Cavtatu, nevrijeme ili popravak broda, ali ono što znamo jest da je upoznao lokalnu djevojku, Anu Kličan, koja će 1807. postati njegova žena, a obitelj […]

Nakon doseljenja Slavena na Balkanski poluotok, slavenski antroponimni sustav mijenjao se pod utjecajem starosjedilaca, a taj utjecaj bio je izraženiji u kolonijama romanskog gradskog stanovništva uz jadransko primorje. Prodorom kršćanstva došlo je do najvećeg udara na sustav slavenskih osobnih imena, a promjene je provodilo latinsko svećenstvo kao i svećenstvo glagoljaške liturgije. Sve promjene bile su […]