Krtola – intrata bez koje se ne može

Krtola – intrata bez koje se ne može
sadnja na kućice

Europsko otkriće Amerike znatno je promijenilo život ljudi. Europljani su sa sobom donijeli do tad nepoznate bolesti u Novi svijet koje su usmrtile velik broj domorodaca, a sa sobom su odnosili dotad neviđene količine zlata i srebra u Europu, što je prouzročilo neslućenu inflaciju. Ipak, Amerika je Europi dala mnogo više od zlata i srebra, mnoge biljke koje su promijenile prehranu stanovništva. Među njima došla je i krtola (lat. Solanum tuberosum) ili što bi u Gradu rekli patata.

Ova biljka potječe iz Južne Amerike, točnije s peruanskih Anda gdje se počela kultivirati još prije 8 000 godina. Španjolski istraživači donijeli su krtolu sredinom 16. stoljeća u Europu. Prvotno je bila ukrasna biljka i kao takva darovana je papi Piju IV. Naime, osim gomolja, ostatak biljke je otrovan za čovjeka pa je često dolazilo do trovanja onih koji su jeli plodove. Ipak, brzo je ustanovljeno da je gomolj izrazito hranjiv, ukusan i što je najvažnije, nije otrovan. Tako se krtola počela širiti Europom, a do danas je neizostavna namirnica gotovo svakog objeda.

Krtola – intrata bez koje se ne može
posađena krtola

Krtola je trajna zelenkasta biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Stabljika je uspravna, dlakava i razgranata, a naraste od 30 do 150 cm visine. Listovi su neparno perasti i nalaze se na peteljkama, a jajolikih su liski koje su na licu gole, a na poleđini dlakave. Cvjetovi su dvospolni i pravilni, a nalaze se na 10 cm dugim stapkama i skupljeni su u grupu 2 – 4. Ocvijeće im je dvostruko, čašku čini 5 zelenih lapova ušiljenog vrha, a vjenčić 5 bijelih do ljubičastih latica. Tučak je građen od nadrasle plodnice s mnogo sjemena.

Krtola cvate od lipnja do kolovoza. Plod je mesnata, okruglasta, zelena bobica 2 – 4 cm promjera. Na kraju korijena ili vriježe raste zadebljani mesnati gomolj. Danas postoji niz sorti ove biljke, a sve se razlikuju po visini, prinosu i okusu gomolja. Gomolj sadrži 75 % vode, 18,2 % škroba, 2 % bjelančevina, 1,5 % šećera, 1 % celuloze, 0,1 % masti i 0,2 % kiselina. Osim što je izvrstan izvor složenih šećera (škroba) sadrži vitamine C i B, kao i minerale kalija, magnezija i željeza.

Ne zna se kada je točno krtola došla u Konavle, ali čini se da se sadila još za vrijeme Dubrovačke Republike. Ipak, kako su Konavle bile „žitnica“ Republike, krtola nije mogla ugroziti prvenstvo pšenice kao osnovne namirnice. Usprkos sve većem porastu sadnje krtole, tek će gotovo potpunim prestankom sijanja pšenice nakon Drugog svjetskog rata ona postati neizostavna i vodeća biljka konavoskih dolaca.

Krtola – intrata bez koje se ne može
vađenje krtole

Premda krtola podnosi razne vrste tla, drugačije se ponaša u njima. Tako se razvilo sađenje brske krtole u plodnu crnu zemlju i donjebaranske u manje plodnu crvenicu. Zbog viših temperatura i manje prekale u Donjoj bandi krtola se mogla ranije saditi pa je bila uobičajena sadnja u siječnju ili početkom veljače.

Osim toga, blaža klima omogućavala je jesensku sadnju da bude za Božića. S druge strane, u Gornjoj bandi i na Brdima krtola bi davala veće prinose, a okusom je posebno cijenjena ona sa Sniježnice. Neke mikrolokacije za kvalitetnu krtolu postoje i u Donjoj bandi gdje ima dovoljno radne zemlje iznad Konavoskih stijena jer se zbog razlike nadmorske visine zemlja sporije zagrijava pa se gomolj može više razviti.

Ipak, Donja banda najviše se bazirala na proizvodnju mlade krtole koja bi se vadila krajem travnja ili početkom svibnja. Kako će mnogi kazivači objasniti, kad ti je zadruga otkupjivala krtolu i plasirala ju na tržište bila je dobra cijena ove naše mlade krtole, jer nije bilo staklenika i ovih čuda, nego se znalo da prva dolazi konavoska krtola. Vajalo je to do Prvi maja izvadit, ako si je ostavio za lipanj ili srpanj, bila je cijena nikakva.

Krtola – intrata bez koje se ne može
izvađena krtola

Razvoj sadnje krtole posebna je priča. Kazivači pamte da se prije sadilo u kućice, a onaj tko nije izvadio mladu krtolu, nego ostavio, mogo ju je vadit samo dikelom, jerbo bi zemja jakom zapekla. To ti je pogotovo bilo prije nego je došla voda, ali nijesu judi znali drugačije. Sadnja u kućice smanjila se povećanjem mehanizacije. Pri tome se najviše koriste motokultivatori. Tako se s posebnim nastavcima zagrtače i vadilice održavanje doca s krtolom znatno olakšalo.

Naime, krtola se počela saditi u redove, na manju dubinu, a kopanje je zamijenjeno zagrtačem. To se radi po principu da se između redova krtole prođe s traktorom ili motokultivatorom koji ima nastavak zagrtača, a on nabaca zemlju na stabljiku. Tako se gomolji razvijaju na manjoj dubini, ali zbog dovoljne topline koju daje nabačena zemlja prinosi postaju veći. Također, osim sadnje i obrade, olakšava se vađenje krtole koje može biti mehaničko ili ručno. Kazivači potvrđuju: Ja sam ti činula na ovi moderni način i kad sam vadila deboto sam mogla zakučat motikom i sve bi izašlo vanka, a u mene śuśed dikelom udaro, dušu ispustio na docu.

Najveći neprijatelj krtole svakako je krumpirova zlatica. Poljoprivrednici se protiv ove napasti bore od samih početaka. Ipak, manje je poznato da se od nje može zaštititi na potpuno ekološki način. Naime, u kontinentalnom dijelu Hrvatske koristi se cvijeće bazge koje se uroni u vodu. Usjevi krtole se polijevaju tom vodom, čime se sakrije miris krtole. Ipak, u Konavlima je popularnija metoda sađenja balančani. Kako su balančane kultura koja gotovo posljednja ulazi u vrt, njena ranija sadnja neće rezultirati brojnim plodovima, ali će njen miris privući krumpirovu zlaticu koja će tako zaobići krtolu.

Krtola – intrata bez koje se ne može
nasad krtole

Krtola se može spravljati na sve moguće načine, kako koga više gusta. Osim u prehrani, krtola je korisna kod opekotina. Tako jedan kazivačica pamti: Ja sam ti ko mala opekla nos na svijeću i onda mi je dundo istrljo nos krtolom, ali su me zafrkavali da mi je napravio novi nos od te krtole jer je moj izgorio. Mislim da sam do trećeg osnovne vjerovala da imam nos od krtole. Ipak, radije krtolu gledajte u pjatu, uslast vam bilo.


Fotografije su preuzete iz Facebook-grupe Zavazda Konavle