Svatko je čuo za koprive, žive ili mrtve, crvene, ukrasne, žare, žute i sve druge nazive koji prate veliku biljnu skupinu. Velik broj tih kopriva živi posvuda u našem okruženju, samo ih ne primjećujemo. Primijetimo doduše žaru koprivu (Urtica dioica) kad je dotaknemo, nagazimo ili beremo. Igranje nogometa po livadama uz rijeku značilo je upoznati […]
Pročitaj više
Glagoljica je najstarije slavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća. Pismo prilagođeno slavenskom glasovnom sustavu stvorio je Konstantin Filozof (sv. Ćiril) za potrebe širenja kršćanstva, budući da se liturgija u to vrijeme služila na latinskom, grčkom ili hebrejskom jeziku. Tako sveti Ćiril brani pred papom slavenski jezik navodeći: Ne daje li Bog kišu svima jednako? Ili […]
U doba antike, kada Rimljani naseljavaju naša područja, pomorstvom se odvijala većina trgovine. Pomorske trgovačke rute pokrivale su čitav Mediteran pa tako i vrlo aktivno Jadransko more. Istočna obala Jadrana bila je trgovački razvijenija od zapadne, budući da obiluje brojnim otocima i sigurnim lukama za sklanjanje brodova. Trgovački brodovi koji su plovili Jadranom u to […]
Književnost u Konavlima najčešće je poprimala oblike usmenoknjiževnih folklornih oblika koji su se prenosili usmenom pučkom predajom s koljena na koljeno, a takvi oblici su svoje pisane forme počeli dobivati u 20. stoljeću. Autori takvih djela nisu naznačeni jer im se trag u stoljetnom hodu izgubio, već se autorstvo pripisivalo narodu. Pojam zavičajnog pisca obično […]
Platna i sukna gotovo su sve što treba za odijevanje naroda. Oni u hladnijem području trebaju više sukna, oni u toplijem više platna. Nama iz umjerenog pojasa potrebno je i platno i sukno, jedno ispod drugog, ili pak jedno tijekom ljeta, a drugo tijekom zime. Sukno se proizvodilo uglavnom od vune ili kostrijeti, a platno […]