Vjekovna tradicija konavoskoga vinogradarstva i vinarstva diči se brojnim i raznovrsnim vinskim sortama, od svjetski poznatih do lokalnih i autohtonih vrsta. Među njima posebno mjesto zauzima malvasija dubrovačka, sorta velike povijesne vrijednosti koja je gotovo bila uništena i čijem se očuvanju i obnovi pridaje posebna važnost. Naime, za vrijeme Domovinskog rata svi su vinogradi u Konavlima propali, a projekt revitalizacije malvasije dubrovačke kao najplemenitije sorte dalmatinskoga juga koji je započeo prije dvadesetak godina rezultirao je današnjim stanjem od preko devedeset tisuća loza u Konavlima. Dugo se smatrala autohtonom sortom i vjerovalo se da se izvan ovog uskog područja nigdje ne uzgaja, no nalazimo je u nekoliko izoliranih područja Mediterana u kojima se uzgaja vinova loza, naročito u Italiji i Španjolskoj.
Povijesna vrijednost malvasije dubrovačke krije se u dokumentima srednjovjekovne Dubrovačke Republike gdje je zapisana kao prva sorta vinove loze, a istoimeno njeno vino bilo je privilegija plemstva te se koristilo za čašćenje samo najuglednijih gostiju. Također, koristilo se kao protokolarni knežev dar, njime su se podmićivali begovi te je bio zaštićen posebnim odlukama Senata Dubrovačke Republike. Tako je malvasija dubrovačka od davnina slovila kao vrhunsko vino, visoko cijenjeno, iza čega stoji stoljetni uzgoj ove posebne, važne i raritetne sorte u Konavlima.
Malvasija dubrovačka je osjetljiva, kasna i slaborodna bijela sorta koja se uzgaja na tradicionalan način, u malim količinama, ali s velikom pažnjom. Od njenih se slatkih bobica proizvodi jako i svježe istoimeno vrhunsko vino koje slovi kao jedno od ponajboljih hrvatskih bijelih vina. Iako se u Konavlima od malvasije dubrovačke pretežno rade suha vina koja odišu svježinom i aromama zrelog voća, meda i cvijeća, zbog oblika grozda, sposobnosti nakupljanja šećera i dobre reakcije za prosušivanje prepoznata je i kao idealna sorta za dobivanje desertnih vina. Uz dragocjena suha vina i slatke prošeke koji su stekli nacionalnu reputaciju visokocijenjenih proizvoda koji zauzimaju sve luksuznije mjesto na svjetskoj vinskoj karti, Konavle se mogu pohvaliti i prvim pjenušavim vinom od sorte malvasije dubrovačke.
“Perlan dubrovački” jedini je pjenušac na svijetu od sorte malvasija, a proizvela ga je 2013. godine vinarija Sillia Laeta u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Proizveden je klasičnom tehnologijom vrenja u boci, odnosno sekundarnom fermentacijom šećera u vinu, a sam proces proizvodnje uključuje svakodnevno okretanje boca dok traje odležavanje na talogu. Dubrovački pjenušac proizveden je u ograničenoj seriji od stotinjak boca, a od prve proizvodnje dvije godine zaredom pobrao je titulu Šampiona pjenušavih bijelih vina na Dionizijani, međunarodnom ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića, što je očigledan dokaz da Perlan dubrovački lijepo perla.
Kvaliteta pjenušca, između ostalog, procjenjuje se izgledom mjehurića koji moraju biti sitni i mnogobrojni i kontinuirano se kretati s dna čaše prema vrhu. Takav izgled i brojnost mjehurića koji doprinose svježini okusa naziva se perlanje te se kao najprepoznatljivija karakteristika pjenušavih vina zgodno i simbolično smjestila u nazivu dubrovačkog pjenušca. Inače su pjenušci posebno cijenjeni tip vina koji se kroz povijest povezuju s luksuzom i kraljevskim i aristokratskim zabavama, a koji su svoju svjetsku popularnost stekli tijekom 19. stoljeća.
Danas se najčešće koriste pri svečanostima i slavljima te su postali i njihov svojevrsni simbol, a pjenušavost je ono što ih čini ekskluzivnim i s čim plijeni pažnju. Perlanom dubrovačkim i Konavle se priključuju svjetskom glamuru pjenušavih vina te se još jednom dokazuju kao vinorodni kraj s primjerenom proizvodnjom kvalitetnih i autohtonih vina, dok malvasija dubrovačka i dalje čvrsto drži svoju reputaciju stečenu još u doba Republike.