O konavoskom vezu – II. dio

vezeni izmet skadarica, 19. st.
ZMK-206

Već smo govorili kako se vezovi utkanicom nalaze na brojnim nošnjama kao dekoracija na poprsju, rukavima pa i na donjem dijelu skuta na koji se direktno izvezuju. Konavoski vezovi bili su i dio tkiva nošnje, ali su se, pretpostavljamo tijekom 18. stoljeća, odvojili od svojih košulja i postali zasebni predmeti koji se pristavljaju/prišivaju uz tkivo košulje. Od svog odvajanja izrađuju se kao samostalne ispunjene vezenine sa svojim strogim zakonitostima. U ovom tekstu vodimo vas u samo tkivo konavoskih vezova, poprsnica i orukavlja u želji da vas upoznamo s bogatim sadržajem koji priča priču.

Poprsnice i rukave razlikujemo prema vrstama otvorenosti, dijelimo ih na otvorene i zatvorene vezove. Međutim, njihov pravi naziv ovisi o vrsti takozvanog izmeta kolača i rukava. Taj je dio glavni dio veza u kojemu je osnovni motiv i prema njemu se dodjeljuje ime vezu. Da pojasnimo, riječ izmet/izmetati je arhaizam koji se koristio prilikom radnji izvezivanja postava, utkivanja postava vezom i nalazimo ga u rječnicima 19. stoljeća. U to vrijeme sve što je bilo izvezeno bilo je izmetnuto, a kasnije je naziv zadržan samo za dijelove veza osnovnom bojom kojom se definira osnovna struktura. Ispunjanja i dodatci druge boje nisu se smatrali izmetnutima. Danas nam riječ izmet govori da je riječ o vrsti kolača na vezu ili vrsti motiva iznad prutaca na vezu rukava.

Fotografija s pojašnjenjima

Izmet poprsnice može biti veliki i mali, ovisno o broju različitih elemenata u motivu zaveze, a ne o veličini samog kolača. Vidjeli smo da na sitnijem postavu kolači imaju veliki broj elemenata u zavezi, a kolači vezeni na širem postavu broje manji broj motiva. Vanjska veličina poprsnice bila bi ista, a sadržaj kolača znatno bi se razlikovao. Razlika nije samo bila u motivima u ošvi zaveze, već i u broju okolišaka u kolaču, broju zubaca u provodima i okolišku te broju motiva u ošvi ili ogrovu.

Sitniji postav znači bogatiji i vrjedniji vez, a za bogati, sitni vez trebalo je i puno duže sjedati i vesti ga. Stoga ne čudi da su radni vezovi bili rađeni na debljem postavu, a oni svečani bili su sitniji. Za sitne vezove trebala je i sitna nit, stoga je za cijelo svečano ruho valjalo proizvoditi svileni konac. Danas tome svjedoče primjerci iz muzeja koji su rađeni vunenom niti, a redom su vezovi prstića za svaki dan i brojne svečane svilene skadarice koje se čuvaju u muzejskoj zbirci.

Dakle, naziv veza ovisi o motivu koji se realizira u zavezi kolača. Ostali elementi koji se nalaze oko zaveze donose nam druge informacije. Tako mali izmet može biti na same pečice, a skadarica je veliki izmet jer niže tri elementa: kuku, prstić i cvijetak. Ostali jednostavni kolači u svojoj zavezi nižu kuke, mačje stopice, dugarele, prstiće, jabučice, cvijetke i sukladno motivu imaju i ime.

zatvorenica na kuke, oko 1900. godine
ZMK-424

Ako se motivi na vezu realiziraju bez da se ostavlja prazni prostor postava, dakle da se ne vidi bijelo, riječ je o zatvorenicama. Zatvorenice nose starije žene i koriste se u korotama, a najčešće se koristi motiv kuke. Ukoliko je vez djelomično popunjen, riječ je poluzatvorenici koja nije vezana uz korotu koliko uz ozbiljnost, to jest dob žene. Djelomično ispunjeni vezovi daju informaciju o ženinoj dobi za koju bi najčešća prekretnica bio trenutak udaje. Poluzatvorenica ima i svečanih i radnih vezova, a primjerci misnog ruha spadaju možda u najotmjenije konavoske vezenine.

Kuke, prstići, dugarele i drugi različiti vezovi tako mogu biti otvoreni ili zatvoreni. Koliko su svečani odredit će njihova finoća izrade, a i izbor ošve na vezu.

Kako znamo koja je ošva prikladna uz koje kolače i koju namjenu veza? Jednostavno, ošve se dijele na tri glavne skupine, a to su ošve neupored, ošve zubačke i ošve gusjenačke. Dok se ušve neupored koriste za ogrove i jednostavne ošve, ove zubačke i gusjenačke imaju snažnu upotrebnu vrijednost.

Zubačke su ošve, od najmanjih za ogrove do najvećih za vez, sve redom svečane, djevojačke ošve. Ne mogu se ispunjati, pa je njihova upotreba uvijek rezervirana za vesele životne prilike. Krase misno i svečano ruho, a ponekad i radne vezove djevojaka iz boljih kuća. Mogu se vesti uz sve male izmete, ponekad uz velike izmete, naročito na primjercima iz 19. stoljeća, kao i uz bolje jednostavne zaveze. Uz kuke ih nalazimo rijetko, jedino ako je riječ o kakvoj bogatoj poluzatvorenici. Njihovi zabotci su u cijelosti sastavljeni od neparnih dužina zabotaka; 1 – 3 – 5 i njihovom kombinacijom rađaju se brojni motivi: na stopice, vučje oči, na kokotiće, na čampeti, na češjiće, na grablje, na cvijetke i na vještice.

kuke poluzatvorenica
ZMK-243

Za razliku od njih, gusjenačke ošve ponavljaju svaki zabotak, pa se motiv usporava. Koriste samo i isključivo parne brojeve: 2 – 4 – 6 – 8, i nose ih starije žene i žene za radne vezove. Tako gusjenačku ošvu u svom najvećem izdanju nalazimo na najsvečanijim velikim izmetima, a male gusjenačke ošve na radnim jednostavnim vezovima.

Svečanost veza diktira i broj prutaca između ošve i kolača te između izmeta rukava i primetaka. Pet prutaca stavlja se na svečane i bolje vezove, tri na radne, a na korotnim i prostim rukavima zna se naći i samo jedan prutac.

Ne samo prutci, već i provodi moraju biti usklađeni s cjelinom. Ako je vez zatvorenica, provod je također zatvoren, ako je vez radni, provod je prost, a kad je riječ o najsvečanijem vezu, na njemu će se naći bogati veliki otvoreni provod na zubačku. Unutar njega broj zubaca će nam dati najbolju informaciju o finoći veza.

Ogrov veza je najmanja ošvica koja svojom dužinom usklađena s ošvom na vezu. One su obje vidljive i pod modrinom pa je njihova informacija ujednačena.

na dugarele otvorenica, 20. st.
ZMK-242

Djevojke su, izvezajući svoje vezove, znale što se veze uz što, a što nije prikladno, isto kao što i današnje djevojke znaju što je prikladno nositi u kojoj prilici, što će nositi kada ostare, a što za žalovanje. Na jednoličnoj bjelini nošnje vez je bio prostor na kojemu se potreba za određenim identitetom mogla zadovoljiti u cijelosti.

Sljedeći put ispričat ćemo vam priču o rukavima.