Sretan nam Dan planeta Zemlje!

Sretan nam Dan planeta Zemlje!

Obljetnice su prilike da se pozovemo na razmišljanje, ako već ne možemo na slavlje. Ove godine na današnji dan slavi se Dan planeta Zemlje po 50. put. Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell (1915. – 2012.) prvi je put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje. Kao kršćanin je duboko vjerovao da se mi ljudi moramo pobrinuti za planet Zemlju i sva bića na njoj prema psalmu 115, koji između ostalog kaže: Nebo je Gospodnje, a zemlja je dana ljudima.

Sretan nam Dan planeta Zemlje!

Godina 1969. nabujala je idejama o ekologiji, zaštiti prirode i održivosti. Sir David Attenborough intenzivno je tih godina snimao emisije i filmove o prirodnim okruženjima koja su i danas jednako atraktivna, trenutno su njegovi prilozi dio kurikuluma škole od doma na BBC-u.  Tijekom 1969. godine ljudi su se različitih provenijencija po svijetu udruživali u načelima; vjernici, komunisti, kršćani, židovi, budisti ili ateisti. Svi koji su svjedočili tehnološkom razvoju osjećali su isto: štetu koja se čini nad prirodnim okolišem i neodrživom načinu gospodarenja te su prognozirali najgore. Stanovnici planeta Zemlje te godine povezivali su se idejama o zaštiti prirode i glazbom. Te godine na glazbenom planu susreli su se svi i za svakoga je bilo ponešto. Elvis Presley, Rolling Stonesi, Beatlesi, David Bowie i brojni drugi, svi su bili aktivni. Iste godine održan je i Woodstock festival pod motom 3 dana mira i glazbe. Predstavljani su etnoizvođači, a djeca zapadnog svijeta odlazila su po mudrost istoka. Svijet se globalizirao kroz glazbu i ekološke ideje, odnosno kroz ljubav za mili planet.

Sretan nam Dan planeta Zemlje!

Ni mi nismo zaostajali. U Zagrebu je iste godine osnovano Hrvatsko ekološko društvo s namjerom edukacije i sa zadaćom razvijanja, popularizacije i primjene spoznaja iz područja ekologije. Njihova aktivnost i danas je prisutna.

Te iste godine zaštićena je i dubrovačka zečina.

Sretan nam Dan planeta Zemlje!

U Konavlima se tih godina provodila elektrifikacija u dislociranijim selima, Zračna luka se širi, a Konavljani su naseljavali Mečajac i gledali se zapošljavati u cavtatskim hotelima, na aerodromu, tek otvorenim Konavoskim dvorima ili se namjestit gdje u gradu. Napuštali su tradicijski oblik života, a održivost o kojoj su sve znali ostajala je s najstarijima.   

Sretan nam Dan planeta Zemlje!

Te 1969. godine, ne zbog ekologije, već zbog razvoja, Konavle su izgubile željeznicu. Štrika je ostala bez Ćira, a Konavljani su se služili metalnim i drvenim ostatcima tračnica koje i danas nose mnoge podove i tarace u konavoskim kućama. Oni koji plasiraju svoje proizvode, imaju svoje aute, turizam se razvija, živi se dobro, a voće i povrće ima onaj puni okus kojeg se sjećaju stari. Tereza, konavoska diva, te godine osvaja nagradu na Splitskom festivalu s pjesmom Nono, dobri moj nono pjevajući stihove sve manje je ljudi ča nalik su na te. Svi su osjećali promjenu. Te godine su Konavljani započeli svoj Prvi pljesak, koji je i do danas živ. Počelo je osvještavanje prostora, što se vidi i kroz djelovanje svih institucija, osjeća se razvoj koji želi devastirati, zaštićuje se i kulturna baština. Tako iste godine dolazi pod zaštitu i kompleks mlinova i stupa rijeke Ljute.

Sretan nam Dan planeta Zemlje!

Globalno, istu tu godinu protresli su veliki problemi kao i ovu našu. Potresi su bili brojni, onaj u Indoneziji, Etiopiji, Kini i Iranu, a na našim područjima potres je potaracao Banja Luku. Sve skupa te godine u potresima je stradalo 4 000 ljudi. Isto tako u Hong Kongu je započela velika epidemija gripe, odnosno pandemija koja je uzrokovala smrt oko milijun ljudi po cijelom svijetu, posljednja takva prije pojave svinjske gripe. U Ameriku su je donijeli veterani iz Vijetnama.
Šezdesetih se ratovalo po Vijetnamu i Kambodži, a u ovom našem desetljeću po Bliskom istoku. Siromaštva i gladi opet iz istih razloga.

Sretan nam Dan planeta Zemlje!

Od 1969. godine, mi, ljudi koji upravljamo resursima našeg planeta napredovali smo u znanju o pojmovima kao što su ekologija, zaštita prirode, održivo gospodarenje. Danas i djeca i starci sve znaju o okolišu i od 1969. godine izašle se brojne studije, knjige, filmovi, udžbenici pa čak i sekte zaštite okoliša ovog nam planeta.

Istovremeno, ekološki otisak zapadnog svijeta u razdoblju od 1961. do 2000. godine porastao za 150 %. Danas  je toliko neodrživ da smo potrošili resurse svoje unučadi, a jednaku kvalitetu života možemo imati u puno manjem otisku, da ostavimo nešto i svojoj djeci. Razlozi gladi u svijetu nisu iz manjka resursa nego iz društvenih razloga, kao i svi ostali problemi kojima svjedočimo prateći sudbinu svijeta u posljednje vrijeme. Za primjer su i pojave kolere koja ubija oko 3 milijuna ljudi, a u 90 % slučajeva uzrok je u nečistoj pitkoj vodi, dok malarija svoj uzrok ima u krčenju šuma.

Sretan nam Dan planeta Zemlje!

A opet, u Konavlima smo ove godine osvijestili koliko nas još naš okoliš podržava i koliko malo treba našoj Zemlji da se oporavi kad nas ne bude. Na Stradunu raste trava, a od kada nema aviona, ptice pjevaju na sve strane, Konavosko polje postala je špica.

Sretan nam Dan planeta Zemlje!

Nebo je Gospodnje, a zemlja je dana ljudima, svatko od nas ima svoj ekološki otisak. Možemo li hodati nježnije[1], da do sljedeće obljetnice ne budemo samo znali, nego i očuvali.



[1] Šimleša, Dražen. 2010. Ekološki otisak: Kako je razvoj zgazio održivost. Tim Press, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Zagreb.