30. svibnja u Hrvatskoj se slavi kao Dan državnosti. Drugim riječima, radi se o državnom prazniku koji se u većini država svijeta slavi kao dan rođenja nacije, a često i kao najvažniji državni praznik. Ipak, u Republici Hrvatskoj najsvečanija državna proslava postao je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti koji se obilježava 5. kolovoza. S druge strane, Dan državnosti znatan broj hrvatskih građana povezuje samo s neradnim danom, a često se događa i da građani pomiješaju Dan državnosti, Dan neovisnosti ili neki drugi državni praznik ili spomendan. Zašto je tome tako i koja je povijest ovog državnog praznika saznajte u današnjem blogu.
Na krilima svjetskih političkih promjena 1989. godine, odnosno pada Berlinskog zida i raspada Sovjetskog Saveza, ali i sve kompliciranije situacije u samoj SFRJ, polako se počinje pripremati teren za demokratske promjene. Naime, svakodnevica u SFRJ već je desetak godina bila obilježena rastućom inflacijom i nestašicom, što je dovodilo do znatne emigracije. S političkog spektra, gotovo 45 godina vladao je jednostranački (jednopartijski) sustav preko kojeg se promicala ideja bratstva i jedinstva svih Južnih Slavena. S druge strane, svaka pojava nacionalizma nastojala se sasjeći u korijenu, što je dovodilo do policijske represije. Bitnu ulogu u nacionalnom raslojavanju SFRJ odigrala je i smrt Josipa Broza Tita 1980., koji je preko kulta ličnosti držao na okupu ovu državnu tvorevinu.
Osim ekonomskih problema i raspada komunističkih sustava u svijetu, raspadu Jugoslavije doprinijelo je jačanje srpskog nacionalizma pod Slobodanom Miloševićem. On je potaknut idejama iz Memoranduma SANU pokrenuo takozvanu antibirokratsku revoluciju i mitinge. Milošević je uspio postaviti ili pridobiti političke vođe u Srbiji, Vojvodini, Kosovu i Crnoj Gori, čime je kontrolirao polovicu predsjedništva SFRJ. Dvije zapadne republike, Slovenija i Hrvatska, koje su bile i najrazvijenije, najviše su težile demokratskim promjenama. U Savezu komunista Hrvatske 1989. godine, upravo je reformaška (demokratizacija) struja odnijela pobjedu, čime je omogućeno stvaranje političkih stranaka.
U travnju 1990. godine u Hrvatskoj su održani višestranački izbori, na kojima je uvjerljivo pobijedio HDZ s Franjom Tuđmanom. Novoizabrani zastupnici otvorili su 30. svibnja prvu svečanu saborsku sjednicu, a slijedila je i svečana proslava na Trgu Republike (Trg bana Josipa Jelačića) gdje se prema nekim procjenama okupilo 200 000 ljudi. Koliko je ovaj dan postao važan vladajućima, svjedoči i to da je već iduće godine proglašen kao Dan državnosti. Kao takav će se slaviti sve do 2001., kada je Dan državnosti prebačen na 25. lipnja, a 2019. vraćen na 30. svibnja. Iz navedenog se javlja očito pitanje, zašto je datum praznika mijenjan?
Iako je Hrvatska 1990. godine počela provoditi demokratske promjene, ona je još uvijek u sastavu SFRJ. Iste godine počinje balvan revolucija i iako još nema otvorenih oružanih sukoba, to će se sve promijeniti na krvavi Uskrs 1991. godine. Pobunjeni Srbi imali su potporu u JNA, što je hrvatskoj strani jasno dalo do znanja da treba izići iz zajednice sa SFRJ. Velika većina građana podržala je osamostaljenje na referendumu 19. svibnja 1991., a Sabor je 25. lipnja donio odluku o raskidanju državno-pravnih veza sa SFRJ. Isto je napravila i Slovenija. Međunarodna zajednica je 8. srpnja odredila tromjesečni moratorij na provedbu ove odluke. Tako je Sabor službeno proglasio neovisnost 8. listopada, a u međuvremenu su JNA i paravojne formacije napadale hrvatski teritorij.
Kako je vidljivo, Hrvatska ima tri datuma važna za državno pravni ustroj i samostalnost. Kada je u ožujku 1991. godine 30. svibnja izglasan kao Dan državnosti, druga dva događaja se još nisu dogodila pa je navedeni datum bio jedino logično rješenje. Praznik je funkcionirao do 2001. godine kada dolazi do promjena praznika i spomendana. Tada se Dan državnosti prebacuje na 25. lipnja (Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti), 30. lipnja postaje spomendan Dan sabora (prvi saziv sabora), a 8. listopada Dan neovisnosti (Odluka o raskidanju državnopravnih sveza). Promjena datuma Dana državnosti bila je u skladu s idejom detuđmanizacije. Naime, na 30. svibnja se gledalo kao privatni HDZ-ov praznik, dok su druga dva datuma bila prihvatljivija. Ipak, to je izazvalo pomutnju kod građana koji su sad imali dva praznika, s time da je jedan praznik dobio novi datum. Da bi se situacija dodatno zakomplicirala, vlada je 2019. godine vratila Dan državnosti na 30. svibnja, Dan neovisnosti prebacila na 25. lipnja, a Dan sabora prebacila na 8. listopada. Posljednja dva su postali spomendani, a uveden je novi praznik 18. studenoga kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata.
Svaki od ovih datuma ima iznimnu vrijednost u novijoj hrvatskoj povijesti te državno-pravnom ustrojstvu Republike Hrvatske, ali su brojne izmjene i preimenovanja praznika dovela do pomutnje, što je bacilo samo obilježavanje praznika u drugi plan. Stoga naš podsjetnik neka bude ujedno i čestitka: sretan Vam Dan državnosti!