S obzirom na sve veći negativni čovjekov utjecaj na konavoski sustav otvorenih voda, uzrokovan korištenjem raznih pesticida, intenzivne poljoprivrede, neprimjerenih građevinskih zahvata, flora i fauna naših tekućih i stajaćih voda opasno su ugrožene.
Znanstvena istraživanja takvih staništa od iznimne su važnosti jer se vodeni ekosustav rapidno mijenja. Jedan takav rad vezan za konavoski ribni fond objavljen je u časopisu Journal of Applied Ichthyology. Hrvatski biolozi koji su tijekom 2013. i 2014. godine istraživali na širem dubrovačkom području, uključujući i Konavle, otkrili su u Konavoskom polju vrstu za koju se pretpostavljalo da je izumrla, a prvi put je zabilježena na ovom području 1901. godine. Riječ je o konavoskom pijoru, Telestes miloradi, koji spada u skupinu koju lokalno zovemo gaovice ili gobice, slatkovodnim ribama za koje je karakteristično da migriraju između podzemnih i nadzemnih voda.
www.zastita-prirode-dnz.hr
Novost je što se po prvi put, zahvaljujući ovoj skupini istraživača, konavoski pijor, koji se dotad smatrao istom vrstom kao i ribe iz istočne Hercegovine, gatačkom gaovicom, Phoxinellus metohiensis, opisan kao endemična vrsta za područje rijeke Ljute, a koja je različita od riba koje nalazimo u hercegovačkim vodama.
Rod Telestes, u koji spada i konavoski pijor, karakterizira crna pruga koja se proteže od glave, sredinom boka, do repnog drška. Ona nije uvijek vidljiva kod živih primjeraka, ali se jasno uočava kod prepariranih. Pripadnici ovog roda srednje su veličine, a konavoski pijor naraste do 10 cm. Tijelo im je izduženo i blago bočno spljošteno. Kod konavoskog pijora ljuske su razmaknute, ne preklapaju se.
www.zastita-prirode-dnz.hr
Autori objavljenog teksta, biolozi Dušan Jelić i Mišel Jelić, upozoravaju da se ova vrsta nalazi na rubu izumiranja, a da je njen najveći neprijatelj čovjek i njegove aktivnosti. I drugi autori upozoravaju na ugroženost ovih vrsta, a naročito se naglašava nestanak konavoskog pijora iz rijeke Ljute, zbog uništavanja staništa kanaliziranjem i unošenjem njima predatorske kalifornijske pastrve.
Nije samo ugrožena ta endemska vrsta, ugrožena je i druga vrsta iz ove skupine, koju također nalazimo, istina sve rjeđe i rjeđe, u konavoskim vodama, a to je popovska gaovica, Delminichthys ghetaldi, kao i svi drugi pripadnici konavoske riječne faune.
Biološka raznolikost od velike je važnosti za prirodne ekosustave. Kako njihova održivost i zaštita ne bi bile ugrožene, potrebno je precizno utvrditi točno rasprostiranje svih vrsta te poticati znanstveno-istraživačke ekspedicije kako bi se bolje upoznala biologija određenih vrsta. Važna je i zaštita prirodnih mrjestilišta. Svakako, invazivnu pregradnju, regulaciju i betonizaciju, trebalo bi, kad se već ne može spriječiti, svesti na najmanju moguću mjeru, a nastojati poboljšati kvalitetu voda te konstantno raditi na smanjivanju njene onečišćenosti.
Obnavljanje i zaštitu prirodnih vodenih staništa moguće je izvesti i na održiv način, a za to je najbolji primjer upravo provedena obnova suhozidne lokve na Pločicama.
I na kraju, možda najvažnije, u lokalnoj zajednici treba podizati razinu svijesti o važnosti održivog ekosustava i njegovog očuvanja.