Međunarodni dan žena

Štrajk tekstilnih radnica 1912.

Gotovo u pravilu su spomenici koji su podizani u čast slobode ili u znak pobjede nad neprijateljem prikazivani ženskim likom.

Mnogi od njih, na primjer oni najpoznatiji poput skulpture Nike sa Samotrake iz 2. stoljeća prije Krista, personifikacija grčke božice pobjede koja slavi upravo pobjedu u jednoj konkretnoj pomorskoj bitci, pronađena 1863. godine i dopremljena u Francusku, ili Kip slobode, francuski poklon obilježavanju stote obljetnice američke neovisnosti 1866. godine, kao i brojni spomenici nastali nakon Prvog svjetskog rata, tek na simboličkoj i semantičkoj razini reprezentiraju slobodu ili pobjedu kroz ženski lik.

Svoju slobodu i pravo da jednakopravno s muškarcima sudjeluju u ekonomskim, kulturnim, političkim i društvenim zbivanjima žene su tek trebale izboriti, a ta borba traje i danas. Ravnopravnost, za koju se žene širom svijeta bore više od jednog stoljeća, obilježava se danas, 8. ožujka kao Međunarodni dan žena.

Clara Zetkin

Samu priču oko podrijetla i prvog obilježavanja ovog dana prate mnoge kontroverze. Često ćemo u medijima naići na podatak kako je prva proslava zapravo sjećanje na događaj koji se zbio 8. ožujka 1857. godine kada su u New Yorku, zbog loših uvjeta rada za žene, u štrajk stupile radnice u tvornici tekstila. Međutim, kako su kasnija istraživanja dokazala, nije sigurno da je taj događaj povijesno utemeljen već je rezultat propagande, nastale 1950-ih godina, kako bi se ova manifestacija odvojila od svojih socijalističkih korijena.

Svakako, prvo obilježavanje dana žena pod nazivom Nacionalni dan žena organizirala je u New Yorku 28. veljače 1909. godine Socijalistička partija Amerike. Sljedeće je godine u Kopenhagenu, na međunarodnoj ženskoj konferenciji, kongresu Druge internacionale, Clara Zetkin, poznata njemačka aktivistica, predložila, a tada je službeno i odlučeno da se svake godine obilježava dan koji bi slavio sva dostignuća žena, kako ona politička tako i ekonomska i društvena.

Zetkin se s Rosom Luxemburg, angažiranom antiratnom propagatoricom i teoretičarkom marksizma, borila za radnička prava žena, njihovu političku participaciju i sindikalizaciju te edukaciju i međunarodno organiziranje. Tako je prvi službeni Međunarodni dan žena obilježen 1911. godine, i to 19. ožujka, u Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj i Danskoj.

Rosa Luxemburg

I tijekom Prvog svjetskog rata žene održavaju skupove i marševe kako bi obilježile Međunarodni dan žena, a demonstracije održane u Petrogradu 8. ožujka 1917. godine (23. veljače po gregorijanskom kalendaru), upravo na dan na koji se i danas obilježava kao takav, bile su važan povijesni i politički događaj, jedan u nizu koji je prethodio ruskoj revoluciji.

U sljedećim desetljećima dan posvećen ženama, u smislu borbe za ravnopravnost spolova, slavio se uglavnom u socijalističkim zemljama. Prekretnica na svjetskoj razini događa se 1975. godine kada je Skupština Ujedinjenih naroda donijela odluku o obilježavanju Međunarodnog dana žena na datum 8. ožujak, koji se već bio afirmirao u socijalističkim zemljama te se donose dokumenti u kojima je trebala biti uključena i ženska perspektiva.

Riječi Marije Jurić Zagorke o izazovima na koje su nailazile žene krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a koje su samo željele raditi ono što su najbolje znale, u njenom slučaju i hrabrije i bolje od muških kolega, govore o borbi s predrasudama koje su i danas žive.

Pod teškom društvenom zabludom da su novinarsko zvanje i politički rad isključivo samo muško poprište rada, prolazila sam u svojem novinarskom zvanju kao nevino okrivljeni kroz pranger španjolske inkvizicije. Taj mi je rad bio potrebom života kao hrana, zrak i sunce tijelu i moje političko djelovanje smatrala sam nečim sasvim prirodnim. Pošto nisam uvažavala društvenu zabludu, koja je stvorila nepisan zakon protiv javnog rada žene, naišla sam na putu toga rada na neprijateljstva, čije posljedice snosim još danas…

Svugdje sam bila dočekivana s nepovjerenjem i prezirom jer je žena u politici u 19. stoljeću bila smatrana poput žene u javnoj kući. U redakciji Obzora svatko me gledao s čuđenjem (…) A ja sam u prvom redu širila feminizam i u ženama budila volju da sudjeluju u javnom životu. Moja je težnja uvijek bila emancipacija žena.

Marija Jurić Zagorka

A kako stojimo danas kad je u pitanju ravnopravnost spolova? Pa, ne baš sjajno, pokazuju statistike. Nasilje nad ženama uobičajena je pojava u našem društvu, o čemu svjedoče i nedavne kampanje s istupima poznatih ličnosti, koje donekle osvještavaju tešku poziciju žena u društvu. Još je veći broj neprijavljenih slučajeva običnih žena, a kako pokazuju UN-ove studije, upravo je dom najopasnije mjesto za žene. Ravnopravnost u poslovnom i društvenom okruženju, iako zajamčena Ustavom, ostaje i dalje samo na deklarativnoj razini.

Zato, sretan vam Dan žena i ne posustajte u borbi za svoja prava!