Maškarata od ferala i dominali

Maškarata od ferala, Dominali
Špilja Šipun, 1985.

Maškarata od ferala plesni je bal koji se održavao tridesetih godina, a svoj vrhunac doživio je šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. Odvijao se u nekadašnjoj dvorani Sokolane, odnosno u današnjem Domu kulture na zadnji četvrtak uoči korizme, poznatiji kao Pretili četvrtak, a kojim su u Cavtatu započinjale završne poklade. Među bogatom cavtatskom karnevalskom tradicijom u kojoj su podjednako zastupljena karnevalska događanja za sve društvene skupine, Maškarata od ferala zasigurno je jedno od originalnijih karnevalskih zbivanja.

Autentičnost maškarate leži ponajprije u povezanosti s upečatljivim i jedinstvenim cavtatskim pokladnim kostimom, dominalom. Sama zabava bila je namijenjena za one maškarane u dominale kao finale šireg događanja koje je uključivalo noćni ophod ulicama Cavtata. Dominal ili domino najvažnija je cavtatska tradicijska maska, a riječ je o širokoj, originalno crnoj haljini trapezoidnog oblika s dugom crnom kapuljačom na čijem su vrhu pričvršćene dvije ili tri šarene trake, a koja se oblačila u kombinaciji s maškaricom za lice. Izrađivale su ih krojačice, prvotno od crnog glota odnosno od glatke, sjajne, mekane pamučne tkanine, kasnije od crnog satena, a potom su ukrašavane šarenim trakama.

Mali sastav Limene glazbe Cavtat, 1980., spilja Šipun

Ovaj izrazito praktičan kostim, koji se od sedamdesetih godina 20. stoljeća izrađivao i u boji, svaka je cavtatska obitelj morala imati. Njime se omogućavalo potpuno skrivanje vlastitog identiteta, što je prvenstveno odlika pučkih poklada, a u tradicijskoj kulturi naročito je bila omiljena kod žena, koje su inače rijetko sudjelovale u karnevalskim događanjima. Jedino su šarene trake na kapuljači mogle odati identitet dominala, zbog čega su sudionici svake godine mijenjali trake kako bi izbjegli razotkrivanje.

Noćni ophod dominala cavtatskim ulicama prethodio je samoj plesnoj zabavi Maškarati od ferala, a započinjao je okupljanjem dominala ispred Doma kulture. Pojedinačne skupine dominala zasebno su se sastajale i kostimirale po kućama određenih pojedinaca te bi s prvim mrakom sve grupacije nahrlile na polazišnu točku ophoda. Formirana povorka kretala se Placom i Prijekim, gdje su dominali obilazili kuće te zadirkivali mještane, koji su ih rado dočekivali na svojim pragovima i obavezno ih tratavali. Povorku je pratila i glazba, prvotno harmonika, a kasnije Mali sastav Limene glazbe Cavtat čiji su članovi bili prepoznatljivi i po posebno šivanim narančasto-crnim odijelima s cilindrima.

Maškarata od ferala, ophod ulicama, 2019.
Preuzeto iz F
acebook grupe Zavazda Konavle

Uz glazbu je neizostavna bila i buka koju su proizvodili dominali koristeći razne rekvizite poput zvrčoka, zviždaljki, zvona i slično, a osnovni i neizostavni atribut dominala bio je i mali feral koji je služio za osvjetljavanje puteva tijekom noćnog ophoda. Od Drugog svjetskog rata kao važna postaja ophoda uključena je i znamenita špilja Šipun, gdje bi se uvijek malo zabalalo, slušala bi se muzika i na kraju bi se jeli šporki makaruli. Naime, s vremenom se pri organizaciji sadržaja Pretilog četvrtka razvio i običaj o gošćenju dominala tradicijskim jelom makarulatom, odnosno kuhanim komadima mesa u umaku s tjesteninom, u puku poznatijim pod imenom šporki makaruli.

Ples, pjesma, smijeh i zabava koja se nastavljala do dugo u noć na idućoj i završnoj postaji ophoda, u Domu kulture na Maškarati od ferala, odjekivali su u utrobi spilje, bez bojazni od strašnog zmaja Voaza. Poznata legenda o svetom Ilaru i zmaju Voazu usko se veže uz špilju Šipun, a povezanost dominala i zmaja nalazimo i u samom dizajnu kostima.

Maškarata od ferala, špilja Šipun, 1979.

Uključujući i navedenu interpretaciju značenja tradicijskog kostima, dominal je kao specifična maska ispod koje se brišu sve klasne, spolne i druge razlike duboko utkan u identitet Cavtata, dok univerzalnost kostima i njegovo vizualno stapanje s noćnim mrakom cavtatskih ulica ophode čini mističnim i gotovo nadnaravnim zbivanjem.