Zub, babin zub

Romantična i zdrava bosonoga aktivnost po ledinama i putevima Konavala prestaju u srpnju kad se tlo napuni oštrim, šiljastim sjemenkama, svima poznatima kao babin zub. Taj mali rogati plod bio je smrtni neprijatelj guma na biciklima i svi smo kao djeca znali da, ako skrenemo s puta u kasno ljeto, ne gine nam lijepljenje anima umjesto vozikanja. Donekle su mu dolijale nove gume koje imaju sportski bicikli, ali je i dalje bušio sve nogometne i košarkaške lopte na travnatim i betonskim terenima, rastuživao djecu koja veselo trčkaraju s napuhanim balonima, a pse i mačke pretvarao u šepavce na tri noge. Baš u latinskom imenu biljke (Tribulus terrestris) grčki tribolos bio bi pravi opis za plod, a to je željezno oružje koje se koristilo u ratu s konjanicima.

Da, to je taj okrutni zub, babin zub, konavosko akupunkturno sredstvo koje zasigurno ima babu kojoj pripada. I kad odlučite upoznati malko tu strašnu neman, onda spoznate da je riječ o vrlo nježnoj i plemenitoj biljci kojoj je dojadilo da je svi gaze i iskorištavaju i jednostavno je jednog dana pokazala da ima zube, i to babine.

Nije šala; babin zub livadna je jednogodišnja puzavica iz porodice dvoliskovica (Zygophyllaceae). Raste kao razgranata dlakava stabljika koja se povaljuje po tlu i dosegne visinu do pola metra. Po njoj rastu nasuprotni listovi, parno perasti s 5 do 8 parova listića sivozelene boje. U pazušcima listova i zagrancima javljaju se cvjetovi, dvospolni, s pet lapova i pet žutih latica usred kojih je deset prašnika. Od cvjetova se u kasno ljeto razvijaju već spomenuti plodići u obliku rogatog tobolca. Jako se lako tići jer jedna biljka daje preko 5 000 sjemenki.

Izdržava vrlo suha i vruća staništa i Sahare i Indije i Europe, a u nas je prava napast naših ledina. Doslovce raste svugdje po svijetu i svugdje se, bez obzira na opaki plod, prepoznalo i neku od njenih dobrobiti za čovjeka. U Kini se koristila za osnaživanje organizma, u Indiji kao diuretik za liječenje različitih bolesti bubrega, a i kao afrodizijak. U Europi je njena korist bila mnogostruka, ali najzanimljivija je popularnost ove biljke koju su plasirala bugarska istraživanja za vrijeme željezne zavjese i ekonomske odvojenosti od zapadnog svijeta. Naime, Bugari su istražujući došli do povoljnih rezultata koje ova biljka ostavlja u liječenju steriliteta i neplodnosti, uz promidžbene poruke povećanja testosterona i mišićne mase. Danas kad googlate naziv ove biljke na latinskom izbacit će vam brojne preparate koji se prodaju za poticanje navedenih stanja.

Razlika između različitih pripravaka babina zuba ovisi o raznim faktorima, a razlog je u kemotipu oko kojeg su se znanstvenici složili da ovisi o lokalitetu s kojeg potječe. Uglavnom razlikuju istočnoazijski od balkanskog tipa i istražuju njihov potencijal. Svakako, dokazano je da se u listu i plodu nalaze flavonoidi zaslužni za održanje zdravog srca i dobre cirkulacije koji smanjuju zgrušavanje krvi. Konavoski kemotip, koliko je poznato u narodu, za sada osim što buši gume provodi nasumičnu akupunkturnu terapiju svim bosonogim šetačima i utoliko je dobar za cirkulaciju te podizanje krvnog tlaka, a kod nekolicine je primijećen bolji rad suznih žlijezda u očima.