Olea europaea ili maslina svoju dugu povijest počinje na Bliskom istoku u 3. ili 2. tisućljeću prije Krista, ali svoj trajni dom pronalazi na Sredozemlju uz pomoć Grka i Feničana, a kasnije Rimljana te dopire u gotovo svaki njegov kutak. Upravo je taj novi dom zaslužan i za samo ime biljke. Naziv olea latinska je […]

Nisu samo nimfe i bogovi atribuirali pojedine biljne vrste. U mitološkom svijetu svatko ima svoje biljine, pa i satiri. Satiri su oni nestašni šumski stvorovi koji imaju kozje noge i male rogove na glavi, a muško tijelo. Poznati kao pratitelji Dioniza, boga vina i Pana, boga pastira, skakali su po šumama i proplancima i dosađivali […]

U Konavle stiže jesen, a s njom i jesenski šumski plodovi. Šumska stabla kite se različitim bobicama, ptice se vesele, a ljudi također. Najslađi su ovo jesenji plodovi koji pogoste šumska bića prije nego se lišće oprosti s granama i preseli na pod stvarati novi život. Zima je škrta, posna, uvjeti teški, pa jesenski plodovi nose […]

Šišmiši su sisavci iz reda Chiroptera (grč. cheir – ruka + pteron – krilo), jedini sisavci koji mogu aktivno letjeti. Još su poznati i kao netopiri, izvedeno od praslavenskih riječi za noćnog letača. Iza glodavaca, šišmiši su red sisavaca s najvećim brojem vrsta, njih više od 1 100. Drugim riječima, predstavljaju 20 % vrsta unutar […]

Posebnost cavtatskog urbanizma možda se najviše očituje u njegovoj vrtnoj arhitekturi. Gotovo svaka kuća unutar visokog ogradnog zida, koji je dijeli od ulice ili javnog prostora, ima svoj zatvoreni mikrokozmos, svoj osobni rajski vrt. Moguće je da se sadržaj vrta ponekad pretoči i na ulicu, ali ako se to i ne dogodi, ako se neka nestašna glicinija, bugenvila ili druga vrtna ukrasnica ipak […]