Danas vam predstavljamo ekološku mrežu Natura 2000. Budući da joj je jedan od glavnih ciljeva očuvanje bioraznolikosti koja se zadnjih godina rapidno pogoršava, nije naodmet predstaviti sustav zaštite. Naime, u zadnjih 50 godina, više nego kroz čitavu povijest čovječanstva, zbog ljudske aktivnosti vrste izumiru 1 000 puta brže nego u prirodnim okolnostima, a više od 700 vrsta ptica i sisavaca upisano je u Crveni popis vrsta kojima prijeti izumiranje u Europi. Osviještenost nije dovoljna već je potrebno djelovati.
Natura 2000 ekološka je mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Ona je ujedno i najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu. Cilj joj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje tisućama ugroženih i rijetkih vrsta na zaštićenim područjima, koje do sada uključuju gotovo 20 % teritorija EU, među kojima je 60 % teritorija Dubrovačko-neretvanske županije, a veliki dio Konavala. Pod inicijativom Natura 2000 zaštićeno je područje Konavoskih stijena (HR4000016), akvatorija uz Konavoske stijene (HR3000170), otoci Bobara, Mrkan i Supetar (HR2001047), poluotok Molunat (HR2001260), Sniježnica i Konavosko polje (HR2000946) te Vilina špilja (HR2000186) kod Karasovića.
Natura 2000 začeta je davne 1992. godine kada su usvojeni zakoni Direktiva o staništima i Direktiva o pticama, koji su postali temelji nastanka mreže zaštićenih područja. Hrvatska je postala dijelom Nature 2000 pristupanjem u Europsku uniju 01. srpnja 2013. godine, tada su poslani prijedlozi zaštite, a dijelovi Konavala konačno su zaštićeni 01. prosinca 2014. Stoga ćemo sada proći kroz naša zaštićena područja i spomenuti neke od istaknutijih biljaka i životinja Konavala koje lokalno stanovništvo često ni ne primjećuje.
Otoci Bobara, Mrkan i Supetar (HR2001047) zaštićeni su još od 1975. godine kao Posebni ornitološki rezervati jer se na njima gnijezdi kolonija Pontskog galeba (Larus cachinnans). U botaničkom smislu, ovi otoci zanimljivi su kao staništa nekoliko rijetkih i endemskih biljnih vrsta hrvatske flore poput grmolikog ranjenika (Anthyllis barba-jovis), grmolikog slaka (Convolvulus cneorum) i dubrovačke zečine (Centaurea ragusina).
Poluotok Molunat (HR2001260), točnije klifovi i stijene uz poluotok Molunat zaštićeni su zbog staništa endemske vrste morske lavande (Limonium spp.)i karbonatnih stijena s hazmofitskom vegetacijom, to jest vegetacijom koja se formira u pukotinama stijena.
Konavoske stijene (HR4000016) također su zaštićene zbog hazmofitske vegetacije poput dubrovačke zečine (Centaurea ragusina), grmaste glavulje (Globularia alypum), drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides), pogančice (Putoria calabrica) i divljeg koromača (Portenschlagiella ramosissima). Stijene imaju strm nagib u more do 50 m dubine i čine podvodne grebene sa značajnim koralskim zajednicama. Pored brojnih pukotina i špilja, izražena je raznolikost bentoskih organizama, to jest organizama koji žive na dnu mora ili slatke vode.
Akvatorij uz Konavoske stijene (HR3000170) proteže se od rta Prahivac do Molunta, te obuhvaća morsku floru i faunu čitavog područja. Vilina špilja (HR2000186) je pak zaštićena zbog tipskog nalazišta špiljskih životinja Cyphophthalmus silhavyi i Virpazaria pageti kleteckii.
Sniježnica i Konavosko polje (HR2000946) najopsežnije je područje zaštite, ali i najbogatije bioraznolikošću. Dosadašnjim istraživanjima na području Sniježnice zabilježeno je 8 vrsta gmazova, među kojima je 7 ugroženo, zatim 4 vrste vodozemaca, 35 vrsta leptira i 20 vrsta skakavaca. S botaničkog gledišta, na Sniježnici se nalazi mandragora (Mandragora officinarum), ljiljan zlatan (Lilium martagon), majmunska orhideja (Orchis simia) i ljuta kopriva (Urtica pilulifera). U Konavoskom su polju staništa riječne kornjače (Mauremys rivulata) također ugrožene vrste, a Konavle su joj površinski najveće prirodno stanište u Hrvatskoj. Sniježnica i Konavosko polje dom su za još stotine ugroženih i zaštićenih vrsta, no to je ipak tema za sebe.
Osnovni način upravljanja područjem ekološke mreže Natura 2000 donošenje je plana upravljanja u suradnji s lokalnim dionicima, stoga uključimo održivi razvoj u očuvanje prirode koju baštine Konavle.
Za područje Konavala ispred Ministarstva zaštite okoliša odgovorna je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije koja upravlja s 34 zaštićena dijela prirode Dubrovačko-neretvanske županije, među kojima su i Konavle. Međutim, za provedbu zaštite nekog područja potrebna je aktivna uključenost lokalne zajednice, znanje o vrijednosti zaštićenih područja, kao i lokalna briga za okoliš.
Konavoski veliki prirodni potencijal ipak je ugrožen u ubrzanom svijetu koji polagano uništava dugoročni opstanak čovječanstva, ugrožavajući prirodna staništa u našem okolišu.