preuzeto sa stranice MDC-a
Osoba koju bi u igri asocijacija bez previše problema povezali s Vlahom Bukovcem zasigurno je Vera Kružić Uchytil, a rođena je na današnji dan, 24. travnja 1930. godine. Svim istraživačima, stručnjacima ili amaterima, koji se na bilo koji način namjeravaju baviti životom i djelom velikog slikara, prva stanica bit će jednostavno naslovljena monografija Vlaho Bukovac – život i djelo. Riječ je o doktorskoj disertaciji koju je Vera Kružić Uchytil obranila 1964. godine, devet godina nakon što je diplomirala povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a koja je u formi monografije prvi put objavljena 1968. godine. Monografija je 2005. godine ponovno objavljena u dopunjenom i raskošnijem izdanju i svih ovih godina, od svog prvog izdanja, ovo antologijsko djelo predstavlja temelj za proučavanje života i rada Vlaha Bukovca. U razgovoru koji je vodila za Personalni arhiv zaslužnih muzealaca MDC-a saznajemo kako ju je na izbor teme uputio profesor Gamulin:
Gamulin me zapazio, stalno pratio, doista je bio moj patron. Nakon diplome dao mi je odmah Bukovca kao temu za doktorat. Svako malo došao bi kolegama u Muzej za umjetnost i obrt i pitao: Kružićka, radite li, dokle ste došli? Ako sam malo posustala, isti dan vratila bi se u Sveučilišnu nastaviti s radom.
Tako je nastalo kapitalno djelo o Vlahu Bukovcu, prvi rad mlade znanstvenice, koja će se do kraja života, jednako motivirana kao na početku, baviti istraživanjem tog velikog slikarskog opusa. Vera Kružić Uchytil autorica je isto tako značajnih monografija slikara Mata Celestina Medovića i Ferda Kovačevića.
Sedam godina mi je trebalo za doktorat, sedam godina za monografiju Celestina Medovića, ponovno to isto listanje… a isto toliko i za monografiju Ferde Kovačevića, kazat će gospođa Vera i otkriti se kao vrlo temeljita, sistematična i marljiva osoba. Naime, Vera Kružić Uchytil cijeli svoj radni vijek provela je u Muzeju za umjetnost i obrt i to kao kustosica i voditeljica Zbirke namještaja. Na tom polju objavila je također temeljne radove Renesansni namještaj i Barokni namještaj te postavila niz zapaženih izložbi. Slikarstvom kraja 19. i početka 20. stoljeća bavila se u svoje slobodno vrijeme, ali i kao vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti.
Još od rada na doktorskoj disertaciji Vera Kružić Uchytil vezana je za Kuću Bukovac i Bukovčevu obitelj. Autorica je nekoliko izložbi Bukovčevih djela, ali i one, nama važne izložbe postavljene u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik 1970. godine, Slikarska obitelj Bukovac. Fokus je bio na predstavljanju obitelji kroz tri generacije umjetnika, od najmlađe Bukovčeve unuke, Jelice Lele Radosavljević, kćeri Jelice i Ivanke, pa do rodonačelnika te umjetničke obitelji, Vlaha Bukovca.
Sudjelovala je u raspodjeli slika Vlaha Bukovca koje su nakon konačnog preseljenja njegovih kćeri u Cavtat prenesene iz Praga i dodijeljene nekolicini hrvatskih muzeja.
Restaurirana djela Bukovca bio je prikriveni naslov za slike što smo ih iz Praga uspjeli s Bukovčevim kćerima dovesti u zemlju i podijeliti galerijama u Dubrovnik, Split i Zagreb. Ta je izložba bila u MUO-u. Onda je bila velika Bukovčeva retrospektiva u povodu 90. godišnjice Umjetničkog paviljona, na kojoj sam prvi put sa 50-ak eksponata javnosti prikazala njegov praški opus – govori Vera Kružić Uchytil o svom radu.
Zahvalni smo joj na iznimno sistematičnom i opsežnom znanstvenom djelu o Vlahu Bukovcu koji čini polazišnu točku za svaku determinaciju, interpretaciju ili čitanje Bukovčevog rada.