Arhitektonski kompleks cavtatske župne crkve sv. Nikole smješten na samom istočnom dijelu grada, nedaleko od gradskih zidina, čine župna crkva, zvonik, vrt, župna kuća, a na sjevernom kraju prostor zaključuje zgrada pinakoteke.
Pinakoteka je nekad nosila ime Dom sv. Nikole. Sagrađena je na dijelu župnog vrta 1938. godine. Riječ je o zanimljivoj arhitekturi, malom teatrinu, kako su ga Cavtaćani nazivali zbog unutrašnjeg prostora koji je bio oblikovan kao manje kazalište, odnosno kao jednostavna dvorana s pozornicom za održavanje raznih izvedbenih umjetnosti, ali i za zabavu.
Glavni ulaz u dvoranu bio je iz ulice Sv. Nikole, a postoje još i dvoja sporedna vrata, jedna koja vode u vrt, a druga koja preko prigrađene prostorije spajaju pinakoteku sa župnom kućom. Unutrašnji prostor jednostavnih je zidnih ploha rastvorenim lezenama i visoko postavljenim prozorskim otvorima, lučno zaključenim. Pozornica je povišena, a ispod se nalazi prostor predviđen za potrebe izvođača. Zanimljivo je i vanjsko zidno oplošje ove građevine koje odudara od tipične cavtatske arhitekture, ističući se nekarakterističnom cementnom žbukom.
Ova građevina podignuta je zalaganjem don Iva Dagoniga, cavtatskog župnika, a posvetio ju je 24. travnja 1938. godine dubrovački biskup Josip Marija Carević. Stariji Cavtaćani svjedoci su raznolikog kulturnog života u tom prostoru, pa čak i filmskih projekcija, a od 1952. godine istaknuti hrvatski povjesničar umjetnosti Cvito Fisković formira pinakoteku s bogatom zbirkom umjetnina koja bi i danas mogla plijeniti pažnju posjetitelja.
Među brojnim vrijednim umjetninama, odnosno slikama, plastici i liturgijskom posuđu, nalaze se ikone italo-bizantskog stila, ikona s prikazom sv. Nikole iz 15. stoljeća, reljef u alabasteru s prikazom glave sv. Ivana također iz 15. stoljeća, slike baroknih majstora i klasicističke slike Carmela Reggia, portretna plastika Petra Pallavicinija i Olge Solovjeve, ali zasigurno posebno mjesto zauzimaju djela Vlaha Bukovca. Danas umjesto izvođača na pozornici gledamo dioramu Kristov grob. Izradio ju je Bukovac 1902. godine, za vrijeme četverogodišnjeg boravka u Cavtatu, za izlaganje u župnoj crkvi.
Kompozicija se sastoji od pet superponiranih kulisa rezanih po konturama. U pozadini je veliko platno s Golgotom, ispred kojeg je kamena špilja s tijelom Krista položenog u grobnici i s anđelima na dnu odra, te u prvom planu po dva rimska legionara sa svake strane groba.
U autobiografiji Moj život, prisjećajući se tog vremena, Bukovac je zabilježio:
U Cavtatu sam izradio neke portraite kao i ‘diorama’ za našu crkvu Sv. Nikole. Nešto posve nova! Taj ‘diorama’ zaprema cijelu kapelu. Tu je prikazan Isusov grob i angjeli koji nose cvijeće i plaču nad mrtvim tijelom. U daljini vidi se gora Kalvarija. Pred grobom isklesanim u kamenu, straže vojnici. Mnogi stranci radi toga posjetiše naš Cavtat. Ovim djelom ovjekovječih uspomenu milih roditelja, koji su u toj crkvi bili kršteni i vjenčani, i blagoslovljeni prije vječnog počinka.