Konavoski izvori

Konavoski izvori
Konavoski izvori, broj 1, lipanj 1985.

Na inicijativu lokalnih entuzijasta Luce Đurišić i Antuna Švaga koji su 1980. i 1981. godine uređivali srednjoškolski list Raguzino u Dubrovniku, u proljeće 1985. u Domu kulture na Grudi začeta je ideja o osnivanju konavoskoga glasila. Trebao je to biti list u kojemu se željela izraziti konavoska stvarnost toga vremena obuhvaćena kroz sve životne teme i dobne skupine. Na osnivačkom je sastanku, pred mnoštvom zainteresiranih, izneseno nekoliko prijedloga naziva novina, a najveći broj glasova dobio je naziv Konavoski izvori, što je bila ideja Nika Đurišića tehničkog urednika budućih novina. Za izdavača i osnivača lista predloženo je društvo Naša djeca Gruda i Aktiva SSO Konavle.

Novine su bile zamišljene kao mjesto izričaja lokalne tradicije, konavoske djece i mladosti, lokalnog naboja i aktualnih tema toga vremena pisanih konavoskim govorom.

Konavoski izvori

Nastavnice hrvatskog jezika dostavljale su literarne i novinarske radove školaraca iz svih područnih i matičnih škola u Konavlima. Dubravka Dobrinić, tadašnja nastavnica hrvatskog jezika, bila je zadužena za lekturu i korekturu. Antun Švago preuzeo je ulogu glavnog urednika, a doprinosio je uvelike i kao novinar, dok je Luce Đurišić bila odgovorna urednica i novinarka. Ostali članovi redakcije bili su: Vlaho Sršen, Ivica Molnar Soljanac, Rina Letunić, Kate Kukuljica, Boško Kukrika, Lukša Glavinja, Mira Perak i Marija Rajčević.

Zanimljivo, a i manje poznato jest kako je naslovnice ilustrirao Mijo Šiša Konavljanin, a njegove se unikatne ilustracije mogu naći i unutar novina. Angažman Mija Šiše Konavljanina u listu danas upotpunjuje bogati radni opus i donosi svojevrsnu aktualizaciju njegova djelovanja. 

Konavoski izvori

Ostale dodatne i neoznačene ilustracije bile su djelo slikarice amaterke Ane (Seke) Tomaš.

Novine su izlazile u razdoblju od lipnja 1985. do prosinca 1986. godine u svega 5 brojeva, a prestale su s tiskanjem zbog nemogućnosti daljnjeg financiranja. Tiskale su se u Štampariji Trebinje u Trebinju, u 1500 ili 1000 primjeraka, ovisno o mogućnostima. Titulu predsjednika savjeta lista nosio je Pero Novaković koji je pomagao da svih pet brojeva dođe do svojih čitatelja. Uz njega se u impresumu prvog broja nalaze i Mijo Šiša Konavljanin, Bisera Knežević, Niko Mišić, Pero Bećir, Bojana Isović, Vlaho Sršen, Rina Letunić, Niko Zglav, Luca Đurišić, Genovevea Korda, Nike Kukuljica, Pavo Prlenda, Mira Perak, Ivica Molnar Soljanac, Marina Desin, Marija Rajčević i Lukša Glavinja.

U Konavoskim izvorima mogle su se naći tradicijske teme koje danas služe kao etnografski prinosi poput tekstova o pazaru u Mrcinama, zapisima konavoske zdravice, prinosima o krsnom imenu ili pak o radu mlinica u rijeci Ljutoj s detaljnim ilustracijama funkcioniranja mlinova Mija Šiše Konavljanina. Dragocjeni su to tekstovi jer im je ishodište u drugim predratnim okolnostima kad nije toliko bila izražena potreba za dokumentiranjem tradicijskih oblika. Život koji se odvijao u Konavlima bio je jednostavni spoj tradicijskog i novijeg tehnološkog načina života. Utoliko taj način prinošenja govori o suptilnoj potrebi da se ovjekovječi modus vivendi uključujući senzibiliziranost sudionika.

Konavoski izvori
Ilustraciju izradila Ana (Seka) Tomaš

Aktualne teme lista donose uvid u vibrantno tkivo konavoske predratne životne stvarnosti. Iz tekstova koje piše autor pod pseudonimom Anti Karijerović iščitava se parodija na tadašnje društveno-političke odnose u maniri izvještavanja s nogometnog dvoboja iz Konavoskog polja. Prinose iz povijesti Konavala donosi Niko Kapetanić, naš najveći povjesničar.

U pojedinim brojevima gostuju urednici, naši veliki pisci. Tako je u prvom broju gost urednik Luko Paljetak, a u drugom Stijepo Mijović Kočan s kojima su objavljeni prigodni razgovori. U trećem je broju razgovor s Mijom Šišom Konavljaninom. Tekstove su dalje prinosili uz urednike i Božo Lasić, Mato Divizić, Mira Perak, Vlaho Sršen, Kazimir Rajčević i drugi, a Mijo Banac Mijač prinosi pjesmama. Posebno je zanimljivo pregledati radove djece, danas odraslih ljudi, od kojih većina živi u Konavlima.

Konavoski izvori

Interesantan je mjesečni kino-program koji se nudio u kulturno-prosvjetnom društvu Jedinstvo Gruda. Pojam kina i filmova stanovnicima Grude danas je nestvaran, kao i brojni drugi događaji koje nam list donosi. Razonode radi i za primjer na današnji dan 1985. godine u 21 sat na programu bi se našao američki kriminalistički film Noćni jastrebovi. Osim kriminalističkih filmova puštale su se i drame kao i zabavni, akcioni, ljubavni, vestern, dječji crtani, a ako niste znali i seksi filmovi.

List je izašao u pet brojeva i zahvaljujući entuzijazmu sudionika zaustavio trenutak u vremenu naših lijepih Konavala.