Tradicionalno veoma pobožan, konavoski je narod uz poštivanje liturgijskog kalendara i crkvenih obreda i naputaka, svoju duhovnu kulturu gradio svakodnevno. Zazivanje Božje pomoći i obraćanje Bogu na samom početku i na kraju svakog dana, kao i za trpezom, to jest pri blagovanju jela, bio je uobičajeni ritual. Dok su večernje obiteljske molitve pored ognjišta bile […]
Pročitaj više
Svako selo svoju festu ima, a u Konavlima su sve mjesne i seoske feste vezane za lokalne svece, najčešće za krsna imena i prisluge. Ti dani značajniji su u konavoskim maticama nego u manjim selima iz praktičnog razloga održavanja misnog slavlja u samoj matici gdje se slijevaju župljani svih okolnih pripadajućih sela, pa karakter slavlja […]
Tradicijska arhitektura Konavala u svojim je stambeno-gospodarskim kompleksima obavezno uključivala izgradnju cisterne za vodu, odnosno po konavoski gustijernu. Gustijerne su se osim uz kuću često gradile i u pojedinim baštinama, a svaka je baština imala izgrađen puč za zadržavanje vode. Uz gustijerne i pučeve voda se zadržavala i u prirodnim lokvama, najčešće okruglastih oblika, kao […]
Nakon što je Drugi svjetski rat zahvatio Kraljevinu Jugoslaviju, 1941. godine proglašena je Nezavisna Država Hrvatska, a Rimskim ugovorima Konavle se dijele između NDH i Kraljevine Italije. Tako se granica postavlja na liniji Lovorno – Popovići, a u Popovićima je granica postavljena u 5. mjesecu 1941. godine. Pratila je katastarsku granicu Popovići – Komaji, odnosno […]
Sveta Ana, Božja baba, kako su je u Konavlima nazivali, kršćanska je svetica i majka Blažene Djevice Marije čiji se spomendan u liturgijskom kalendaru obilježava 26. srpnja. Blagdan uključuje spominjanje i na Joakima, Aninog supruga, a štovanje Marijinih svetih roditelja svakako ima dugu tradiciju. Na zapadu se prvi znaci pobožnosti odnose na svetu Anu te […]