Konavoski zaseok Pičete, administrativno dio Dubravke, sela nekad znanog kao Mrcine, mogao bi se slobodno zvati i zaseok akademika. Naime, iako rođen u Cavtatu, znanstvenik, pravnik i etnograf, član nekoliko svjetskih Akademija, Baltazar Bogišić korijene vuče upravo iz Pičeta. On će, još tamo 1866. godine, zapisati:Ako se ikoje drugo doba svjetske povjestnice moglo ponositi ikakvom […]
Znate li da vam usmena književnost može reći puuuno više od onoga što vam želi reći? Čitajući između redaka, nekada vidimo samo bjelinu, a nekada otkrijemo cijeli svemir. Tako je i s konavoskim poslovicama, odnosno minijaturama konavoske mudrosti. One su minijature prema književnoj podjeli jer se radi o najjednostavnijim oblicima, odnosno rečenici, maksimalno dvije. Mudrosne […]
Proučavanje i istraživanje epidaurskih starina započelo je još u 15. stoljeću s Cirijakom iz Ankone i nastavilo se s većom ili manjom aktivnošću tijekom narednih stoljeća do danas. Najveću pažnju privukla su dva svjetski poznata arheologa koji su tijekom 19. stoljeća boravili u Cavtatu, Theodor Mommsen i Arthur Evans, na čije se rezultate istraživanja današnji […]
Libro Rosso srednjovjekovna je zemljišna knjiga Dubrovačke Republike koja je ostala na snazi sve do austrijskog katastra 1837. godine. Kroz povijest su Dubrovčani često bili pioniri znanosti i administracije. Stoga ne čudi da će do 16. stoljeća Dubrovačka Republika postati jedna od najbirokratskijih država Mediterana. Još se od razdoblja komunalne vlasti, kada je Dubrovnik posjedovao […]
Kovači su sve do druge polovice 20. stoljeća bili neophodni obrtnici u konavoskoj svakodnevici bez kojih se nije moglo obrađivati polje niti graditi kuća. Naime, sam materijal od željeza i čelika mogao se nabaviti isključivo u kovača i zbog toga su vrsni konavoski kovači bili cijenjeni na širem dubrovačkom području. Danas taj obrt polako izumire […]