U Konavlima je vuna bila osnovni materijal za izradu zimskog ruha i posoblja. Modrine, bjelače, pregače, pasovi, čarape, nazuvci, muška roba, fesarte i drugi pokrivači, kabanice, torbice i bisage, sve se radilo od vune. Ono što se nije doma izrađivalo, kupovalo bi se od terzija ili krojača i uglavnom je bilo od sukna, dakle vune. […]

Povijanje novorođene djece drevna je metoda i česta pojava u brojnim kulturama i civilizacijama svijeta koja se koristila za umirivanje i uspavljivanje djece, praćena uvjerenjem da se tako umotane bebe osjećaju kao u maternici. Zasigurno je jedan od razloga bio i manjak adekvatne odjeće za brzorastuću novorođenčad, pa se tako održavala toplina tijela novorođenčeta čija […]

Ljetni period u tradicijskoj je kulturi, za razliku od zimskog perioda, siromašniji godišnjim običajima i folklornim sadržajem. Prisutna su samo sitnija, lokalno i regionalno ograničena folklorna zbivanja kao i pokoja svetkovina određena liturgijskim kalendarom. Ljeto je i vrijeme u kojem se ne održavaju važniji životni običaji na koje se može utjecati kao što su svadbena […]

Možemo pretpostaviti da je prostor Konavala i njegova životna dinamika, zahvaljujući geografskoj poziciji, oduvijek bio usmjeren prema moru, nekad više, nekad manje. S obzirom na konfiguraciju terena samo su dvije uvale mogle poslužiti kao konavoske luke, i to na samim rubovima omeđenoga prostora, a to su cavtatska i moluntska. Da su te luke imale vrlo […]

Bukovac je za vrijeme svog šesnaestogodišnjeg boravka u Parizu u više navrata mijenjao svoj životni, pa tako i radni prostor. Seleći se iz kvarta u kvart, svoj prvi pravi atelijerski prostor imao je na Mountrougeu, gdje je kod prijatelja Monniera, koji je bio arhitekt, proveo pet godina. No, nakon što se Bukovac krajem 1885. godine […]