PUTOVANJE MUZEJSKOG PREDMETA KROZ NEVIDLJIVE POSLOVE MUZEJSKIH DJELATNIKA

PUTOVANJE MUZEJSKOG PREDMETA KROZ NEVIDLJIVE POSLOVE MUZEJSKIH DJELATNIKA

Ovogodišnja tema Noći muzeja glasi „Muzeji – vidljivi i nevidljivi“, a cilj je ukazati na važnost muzejskih institucija i svih drugih baštinskih ustanova koje prikupljaju, istražuju, čuvaju i prezentiraju vrijednu građu i kulturnu baštinu najširoj javnosti, od najmlađih posjetitelja do korisnika treće životne dobi. Vidljivost muzeja danas je izuzetno važna, pogotovo u vrijeme visoke tehnologije i digitalnih mogućnosti koje pomiču granice klasičnih muzeja. Također je važno i sve ono što se događa „iza kulisa muzeja“, ono što nije vidljivo posjetiteljima, a od velikog je doprinosa i značaja za konačnu postavu muzeja. Na primjer, čuvaonice, restauratorsko-konzervatorski odjeli, preparatorske radionice, muzejski laboratoriji i drugo, neizostavan su dio svakog muzeja, ali gotovo su nevidljivi za posjetitelje.

Zapravo, mogli bismo reći da je veći dio muzejskoga posla nevidljiv: od spomenutih prostorija u koje se s razlogom ne smije zalaziti, ili ako se već zalazi, nužno je biti pri posebnom oprezu, do brojnih muzejskih poslova čiji se opis uglavnom sastoji od onog nevidljivog dijela. Osim osmišljanja, dogovaranja, analiziranja određenih programa, izložbi, jednokratnih događanja, koji jesu nevidljivi i dugotrajni poslovi muzejskih djelatnika, ali koji ipak na kraju imaju vidljiv rezultat i prezentaciju, postoje i brojni poslovi koji se odvijaju iza kulisa kako događaja, tako i predmeta.

PUTOVANJE MUZEJSKOG PREDMETA KROZ NEVIDLJIVE POSLOVE MUZEJSKIH DJELATNIKA

Svaki predmet koji ulazi u muzej putuje kroz ruke stručnih djelatnika na kojima je zadatak da određeni predmet postane muzejski predmet. Kustos treba otkriti i prikazati priču koja se krije iza predmeta, a stručna analiza i adekvatna prezentacija javnosti posao je koji zapravo nikada ne staje. Proučavanje i obrađivanje muzejskih predmeta, odnosno njihova inventarizacija i vođenje zbirki oduzima najviše vremena, a najmanje je vidljiva, kao i konstantna edukacija i istraživanje kako muzejske tako i stručne literature područja kojim se kustos bavi, a koje je nužno za iscrpan opis predmeta zbirki. 

Osim kustosa, muzejski predmet pazi i konzervator-restaurator, koji brine da vrijeme ne učini svoj danak. On, osim što sanira „ozljede“ predmeta prije ulaska u muzej, u suradnji s muzejskim tehničarom osigurava da nikakvih oštećenja ne bude ni kasnije, odnosno da se muzejski uvjeti prilagode predmetu. Konzervator-restaurator dužan je obavljati redovite preglede građe, odnosno muzejskih predmeta, sudjeluje u izradi plana prioriteta i u analizi stanja muzejskih predmeta. Isto tako, obavezno sudjeluje u postavljanju izložbe kako nijedan predmet ne bi bio ugrožen, a u tome mu pomaže muzejski tehničar. Muzejski tehničar desna je ruka za preventivnu zaštitu i konzerviranje muzejskih predmeta, ali i u uređenju depoa, skladišta te klasifikaciji muzejskih predmeta.

Kada je predmet identificiran, obrađen i sačuvan prema propisima, slijedi njegovo predstavljanje – u kojem je suradnja kustosa, muzejskog pedagoga i stručnjaka za odnose s javnošću ključna. Osim što se predmet treba smjestiti u muzeju, bilo to u stalnom postavu ili depou, u načinu njegovog predstavljanja muzejski djelatnici zapravo imaju slobodne ruke. Privremena izložba, muzejske posudbe, predavanja i prezentacije, radionice i mnogi drugi programi zadatak su muzejskog pedagoga kojemu je u cilju okupiti što veću, ali i raznolikiju publiku. Prilagodba programa svim uzrastima i interesima, kao i vrsti interesa vjerojatno je najvažniji zadatak muzejskoga pedagoga. Prilikom predstavljanja predmeta široj javnosti sličan zadatak ima i kustos prilagođavajući svoje tekstove, stručne analize, kataloge ili drugi oblik izdanja publici. U svemu opisanome, i muzejskog pedagoga i kustosa prati i savjetuje stručnjak za marketing, promidžbu i odnose s javnošću. Njegov je glavni zadatak pristupiti medijima, obraditi tržište, predstaviti sve programe i muzejske sadržaje publici, onoj koja posjećuje muzeje uživo, ali i onoj online.

PUTOVANJE MUZEJSKOG PREDMETA KROZ NEVIDLJIVE POSLOVE MUZEJSKIH DJELATNIKA

Vidljivi i nevidljivi muzejski poslovi isprepliću se povezujući različite struke, domene, interese i znanja. Svaku obradu, analizu, predstavljanje predmeta kao i muzejskih programa – od najava do izvještaja – prati muzejski dokumentarist. Hemeroteka (zbirka članaka i novinska dokumentacija), fonoteka (zbirka zvukovnih zapisa), videoteka (zbirka videozapisa) i dijateka (zbirka za dijafilmove ili dijapozitive) dokumentaristička je svakodnevica, kao i izvještaji izložbi, radionice, javnih događanja ili konzervatorsko-restauratorski postupci muzejskih kolega. Osim inventarizacije, pohrane i čuvanja muzejske dokumentacije, distribucija i razmjena tiskovina muzeja glavni je zadatak muzejskoga dokumentarista. Kako je predmet došao u muzej, otkupom ili donacijama, je li bio posuđivan za druge izložbe i koliko je predstavljan u medijima, događanjima i projektima samo su neka od pitanja na koje je potrebno odgovoriti – i sačuvati za budućnost, za nove generacije muzejskih djelatnika koji nastavljaju pričati priču muzejskoga predmeta. 

Petra Brailo