Damir Fabijanić, fotografija muzejskog postava prije rata, kamara
Proricanje ili gatanje, odnosno predviđanje događaja u budućnosti, kao jedan od obrednih magijskih postupaka, prisutan je i unutar narodnih običaja i vjerovanja tradicijskih Konavala, a među brojnim i raznovrsnim proricanjima koje su Konavljani prakticirali, uključena su i gatanja po snu. Snovi inače predstavljaju određenu vrstu mistike, zbog čega su u svim poznatim civilizacijama svijeta kao nepoznata i pojedincu neobjašnjiva pojava bili glavno polje proricanja. Sva povijesna društva imala su svoja promišljanja o snovima i način na koji su ih tumačili te su u svim svjetskim religijama snovi smatrani važnim izvorom božanskog otkrivenja. Narodna tumačenja snova i pojmova koji se u snovima javljaju variraju i razlikuju se od kulture do kulture, a kako su nekoć Konavljani tumačili snove zabilježila je znamenita Nike Balarin krajem 19. stoljeća na Grudi.
Temeljno tumačenje snova zasnovano je na vjerovanju da snovi predviđaju dobre i loše stvari, a prvo konavosko pravilo odnosi se na samo govorenje o snu: Kad se što snije, ne vaja nikomu kazat prije nego sunce iziđe, jer se može zlim izvršiti, pri čemu su prisutne i narodne kozmografske predodžbe dualnog karaktera: dan-noć / svjetlo-tama / dobro-loše. U tu kategoriju spadaju i druge arhaične dualnosti, poput gore-dolje / dobro-loše, a prisutne su u zabilješci: Ako idemo uz brdo, u imanju će bit napretka, ako niz brdo, onda će propadat. Ili bistro-mutno / dobro-loše, a pri sanjanju voda mutna označava bolest; voda bistra, providecu. Inače, simbolički sustav snova, kao i njegovo tumačenje, odražava i kulturalne karakteristike jedinstvene svakom društvu, a tako je i manifestni sadržaj sna usko povezan s načinom i okolnostima života onog kojeg sanja.
Prema tome, pojmovi grudske sanjarice Nike Balarin neposredno otkrivaju i značajke nekadašnjeg tradicijskog života, pa tako tadašnji ljudi nisu sanjali aute, nego konje, a prema tumačenju sanjati konja značilo bi: Stvar će doć prešna. Ako ideš na konju i ne sjašeš, ono što si namislio, izvršit će se, ako sjašeš, neće se izvršit. Nadalje, proricanja o nadolazećoj smrti ili bolesti kao sudbinskim događajima univerzalnog karaktera inače su dosta česta u narodnoj tradiciji, stoga ne čudi njihova brojnost unutar simboličkog sustava snova zabilježenih na Grudi.
Pri tome pojmovi pop i nevjesta označuju mrtvaca, jednako kao i branje cvijeća, dok naranča i žuto cvijeće označuju mrtvaca u rodu. Također, sanjati da vapor ide k tebi znači da ti je smrt blizu, dok se sanjanje da se gradi kuća tumači tako da će neko umrijet u svojti, jednako kao i sanjati da je zub ispo, a ne boli. Za razliku od svega navedenog kad se snije, da je ko umro, to će više živjeti, očigledan je primjer ikonografskog jezika snova čiji sadržaj nije doslovan već se znakovlje unutar njega tumači određenim kulturološkim čimbenicima.
Što se tiče tumačenja simbola u snovima koji proriču bolest, zabilježeno je više njih, pa tako kad boli zub, nadaj se bolesti, ako se sanja da se svijeća utrnula znači da će se neko razboljet u kući, a sanjati zeleno voće također označava bolest. Osim zlokobnih proricanja, prisutna su i ona sretnijeg završetka, a sreća dolazi kad se sanja vino, crveno grožđe, mladić, zelena i gusta gora ili širok put. Također, težnja za bogatstvom ili novcima sveprisutna je tema proricanja, pa u snovima riba označava dinare, ako se sanja da se gone ovce, dobit će se novaca, a ako ovce bježe, tada vaja davat dinara. I za kraj, spomenut ćemo nekolicinu pojmova kojima se predviđa da će se neki skando dogodit, a u prvom redu ističe se sanjanje rakije i ulja, ali i paste, mačke i ognja.
Koliko su ljudi zaista vjerovali u navedena tumačenja snova, danas je teško procijeniti. No, postojanje zapisa zasigurno ukazuje da ondašnji ljudi svakako nisu bili irelevantni prema snovima, bilo da su ih doživljavali kao puki plod mašte nebitan za svakodnevni život ili kao važan izvor informacija o budućnosti, duhovnom svijetu ili samom sebi. U svakom slučaju, gatanje po snu čini sastavni dio tradicijskog nasljeđa, običaja i rituala obredno-magijskog karaktera koji su kao prežici drevnih znanja utkani u duboko tradicijsko vrelo vjerovanja.