Možemo pretpostaviti da je prostor Konavala i njegova životna dinamika, zahvaljujući geografskoj poziciji, oduvijek bio usmjeren prema moru, nekad više, nekad manje. S obzirom na konfiguraciju terena samo su dvije uvale mogle poslužiti kao konavoske luke, i to na samim rubovima omeđenoga prostora, a to su cavtatska i moluntska. Da su te luke imale vrlo […]
Pročitaj više
Bukovac je za vrijeme svog šesnaestogodišnjeg boravka u Parizu u više navrata mijenjao svoj životni, pa tako i radni prostor. Seleći se iz kvarta u kvart, svoj prvi pravi atelijerski prostor imao je na Mountrougeu, gdje je kod prijatelja Monniera, koji je bio arhitekt, proveo pet godina. No, nakon što se Bukovac krajem 1885. godine […]
U kasno proljeće konavoske su baštine pune verdure. Oni koji su bili vrijedni, već su posadili drugu turu pomadora, a ujedno su okopali sve baštine, odnosno zatvorili vodu. Ipak, uz obilje plodova koja krase konavoske doce i trpeze, kasno proljeće obilježeno je dolaskom velikog broja životinja, među kojima je i značajan broj štetočina. Nametnici i […]
Ljudi su se tisućama godina usavršavali u obradi drva, otkrivali koja vrsta drva je dobra za što i kako od toga drva napraviti funkcionalnu stvar. Zbog velike potrebe za drvnom građom vrlo rano se razvija poseban zanat tesarstvo, stolarstvo, drvodjelstvo ili po konavoski marangunstvo. Marangun dolazi od talijanske riječi marangone istoga značenja, a u talijanski […]
Kada Vlaho Bukovac, u pratnji mecene Meda Pucića, dolazi u Pariz 1877. godine ne bi li kod njegova prijatelja, češkog slikara Jaroslawa Čermáka, oblikovao svoj neosporni slikarski talent, progresivna grupa umjetnika impresionistasvoje radove upravo izlaže na trećoj skupnoj izložbi. Pucić, kao i ostali pripadnici dubrovačke inteligencije, očekuje da Bukovac formira ideološki slikarski program koji bi […]