Štit i mač na stećcima

Štit i mač na stećcima
Sv. Ilija, Lovorno

Stećci su srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici koji se javljaju na gotovo cijelom području današnje Bosne i Hercegovine, zapadnog dijela Srbije, sjeverozapadnog dijela Crne Gore te južnog dijela Hrvatske. Tako ih nalazimo i u Konavlima, na preko 20 lokaliteta, a datiraju se najčešće u razdoblje 14. i 15. st. Motivi koji se nalaze isklesani na stećcima su brojni. Od ljudskih figura, lova, turnira, životinja, vitica, križeva, bordura itd., no poprilično čest motiv je i hladno oružje. 

Pod hladno oružje u ovom slučaju spada sedam vrsta oružja: mač, bodež, štit s mačem, koplje, luk, buzdovan i sjekirica, uz to da je štit za obranu, dok su ostale vrste oružja za napad. Oružje je prikazivano ili samostalno ili u nekoj od kombinacija, kao npr. turniri, borbe ili lov. Od navedenog hladnog oružja u Konavlima nalazimo prikaze samo mača i štita, te luka.

Štit i mač na stećcima
Sv. Toma, Radovčići

Naspram ostalih reljefnih motiva koji se javljaju na stećcima, mač je čest motiv, no nije nužno da je uvijek povezan sa štitom. Najčešće je prikazan kao samostalan motiv dugačkog mača s krsnicom i drškom koja završava kružno. Ponekad je u kombinaciji s ljudskom figurom, u scenama lova ili turnira, a u Konavlima je češće prikazan uz štit nego samostalno.

Štit na stećcima ima različite oblike, pa tako može biti četverokutni ili turnirski te trokutasti i srcoliki, uz to da imamo i neke manje znane inačice. Na štitovima se često nalaze isklesani i drugi motivi, tako na štitu sa Sv. Dmitra u Gabrilima vidimo polumjesec i rozetu okružene bordurama, što bi moglo značiti da se radi o konkretnijem grbu vlasteličića. Naime, štit je bitan element grbova u zapadnoeuropskim zemljama, no na stećcima nije nužno da je na štitu prikazan i grb jer se radi o velikom broju sličnih prikaza šireg područja, stoga se taj dio treba tumačiti s oprezom. Samostalni motivi štitova rjeđi su od kombinacija s mačem ili pri lovu i turniru, a u Konavlima ovakav prikaz nalazimo samo uz crkvu sv. Đurđa u Popovićima.

Štit i mač na stećcima
Crteži dijela konavoskih stećaka
preuzeto iz: Kapetanić, Niko. 2016. Pod barjakom svetoga Vlaha – Naoružanje i posada na tvrđavi Sokol 1420.-1672. Dubrovnik.

Kombinacija štita i mača čest je reljefni prikaz na stećcima 14. i 15. stoljeća. Pronalazi se na čitavom području prostiranja stećaka, a karakterističan je za područje nekadašnjih humskih zemalja pri čemu su srcoliki i trokutasti štitovi tipičniji za primorje, a četverokutni za Hercegovinu. Na području Konavala se javljaju i jedni i drugi, isto kao što se javljaju s koso ili ravno postavljenim mačem ili pak bez njega. Srcoliki i trokutasti štitovi su specifičniji za razdoblje do kraja 14. st., dok se od početka 15. st. više izrađuju polukružni štitovi.

Tako stećke s prikazom štita i mača u Konavlima nalazimo kod crkava sv. Ilije u Lovornom, sv. Đurđa u Močićima, sv. Dmitra u Gabrilima, sv. Stjepana u Dubi, sv. Đurđa u Popovićima, sv. Nedjelje u Čilipima, sv. Mihajla u Mihanićima, sv. Tome u Radovčićima te sv. Barbare u Dubravci.

Štit i mač na stećcima
Sv. Barbara, Dubravka
dio stećka s prikazom štita i mača

Zanimljivo je da se na Sv. Barbari nalaze 3 stećka s prikazima štita i mača, od kojih je samo jedan u cijelosti sačuvan, dok su druga dva dosta fragmentirana, a jedan djelomično sačuvan služi kao ulazni prag u groblje preko kojeg se nužno gazi da bi se ušlo u omeđeni dio groblja.

Uvriježeno je mišljenje da su štit i mač na stećcima simbol društvenog statusa, tj. ratnika ili plemstva. Dubrovnik 14. i 15. st. jedno je od središta proizvodnje štitova i mačeva, pogotovo srcolikih štitova i dvoručnih mačeva sa završetkom u obliku jabuke. U Dubrovniku toga vremena koriste se dva osnovna štita. Manji scutum i veći pavesius. Scutum je tako prikazan na Orlandovom stupu, a koristili su ga obični vojnici, dok je pavesius bio dio naoružanja samostrijelaca. Mačevi su bili sastavni dio naoružanja, no koristili su ih i obični građani.

Štit i mač na stećcima
Orlandov stup

Iako je danas uvriježeno mišljenje da su prikazi mača i štita znak da se pod stećkom nalazi muški vlasteličić, ipak se navedeno treba pažljivo tumačiti. Naime, kako Domagoj Perkić navodi, prilikom arheoloških istraživanja stećaka s Novakovog groblja u Čepikućama, otkopan je grob nad kojim se nalazio stećak sa scenama lova te štita i mača, da bi se analizom C14 ustanovilo da je u grobu pokopana žena iz 14. st., starosti od 30 do 39 godina.