Na razvalinama starog Epidaura ili zašto je arheologija važna

Cavtat je grad izrazito bogatog kulturno-povijesnog nasljeđa i nezaobilazno je mjesto na nacionalnoj kulturološkoj karti. Još u antičko doba na ovom mjestu je bilo važno naselje, rimska kolonija Epidaur, nezaobilazna stanica na morskoj istočnojadranskoj ruti. Međutim, o samom antičkom gradu, njegovom urbanizmu, hramovima, forumu, poznato nam je malo ili gotovo ništa, a kad su arheološki ostatci u pitanju, malo je toga danas vidljivo u prostoru.

Rezultat je to kontinuiteta izgradnje, današnja urbanistička struktura Cavtata nedvojbeno se naslanja na onu antičku, ali rezultat je i nevelikog broja sustavnih arheoloških istraživanja.

Kad je Epidaur u pitanju, još uvijek se pozivamo na davna istraživanja koja je u Cavtatu proveo veliki Arthur Evans krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina 19. stoljeća, kada je na ovom području boravio kao dopisnik Manchester Guardiana. Kao i na istraživanja naših sumještana koji su 1907. godine pod vodstvom don Nika Štuka, prepoznavši važnost arheologije za razvoj mjesta, osnovali društvo nazvano Epidaurum – odbor za iskapanje i čuvanje epidaurskih starina. Upravo je to društvo učinilo mnogo na popularizaciji i promociji arheološke baštine te su, već tada, nastojali pokazati kako arheologija može biti važan resurs održivog razvoja unutar lokalne zajednice. Nažalost, početak, dugotrajnost i posljedice Prvog svjetskog rata uništile su sva njihova nastojanja.

Rekonstrukcija korintske reljefne posude s prikazom Herkulovih podviga

I danas, u 21. stoljeću malo se arheoloških istraživanja provodi u Cavtatu, a svjedoci smo da, kad god se dogode neki veći arhitektonski zahvati u zaštićenoj urbanoj cjelini, koji pretpostavljaju i arheološki nadzor ili istraživanja, uvijek nas iznenadi neko zanimljivo i važno otkriće.

Svako arheološko istraživanje doprinosi proučavanju i interpretiranju povijesti te formiranju kulturnih vrijednosti koje čine identitet neke zajednice.

Izložba Na razvalinama starog Epidaura, koju trenutno možete pogledati u prostorima Odjela za arheologiju i spomeničku baštinu Konavala u franjevačkom samostanu u Pridvorju, predstavlja rezultate arheoloških istraživanja koja su posljednjih godina provodili Muzeji i galerije Konavala na području Cavtata. Također, pozivamo vas da pogledate i web-platformu, odnosno bazu podataka o svim dosadašnjim arheološkim istraživanjima i arheološkim tragovima na cavtatskom prostoru. Pokazat ćemo vam kako su i vrlo fragmentirani pokretni nalazi, ulomci keramičkih i staklenih predmeta, ulomci arhitektonske plastike, zidnih oslika, mramorne oplate i mozaika, kao i nalazi novca od iznimnog značenja za interpretaciju društveno-ekonomskih veza antičkog Epidaura, te da se njihovom interpretacijom može prikazati fragment antičke svakodnevice, a da i najmanji arheološki nalaz može nositi vrijedne informacije.

Prilikom istraživanja lokaliteta Rat koja su Muzeji i galerije Konavala provodili od 2014. do 2017. godine na relativno maloj površini od 150 m2, od prije poznatog i dijelom istraživanog antičkog nalazišta, izdvojeno je nekoliko tisuća keramičkih ulomaka.

Ulomci korintske reljefne keramike s lokaliteta Rat

Ti su ulomci od iznimnog značenja za interpretaciju i dataciju lokaliteta. Ukazuju na društveno-ekonomske pozicije samog Epidaura, upućuju na njegove trgovačke veze, ali govore i o svakodnevnom životu stanovništva.

Među tim nalazima ističu se ulomci fine keramike, tzv. terra sigillate, luksuzne stolne keramike, izrađene od kvalitetne gline s crvenim premazom. Zatim fragmenti posuda, uglavnom zdjelica i čaša, čije stijenke imaju debljinu ljuske jajeta, a poznate su pod nazivom keramika tankih stijenki, te ulomci svjetiljki. Ulomci fine keramike raznih su provenijencija, od onih italskih i galskih radionica, sjevernoafričkih, grčkih, pa sve do maloazijskih radionica. Zanimljivi su ulomci reljefnih korintskih posuda.

Riječ je o cilindričnim posudama, piksidama, ukrašenim reljefnim frizom, koje su se tijekom druge polovice 2. stoljeća i kroz čitavo 3. stoljeće proizvodile u Korintu. Rađene su dijelom u kalupu, a dijelom na lončarskom kolu. Razlikuje se sedam različitih motiva koji su prikazani na ovim posudama: Herkulova djela, ratne scene, ritualne (Dionizijske) scene, Homerske scene, gozba bogova, krajolik i vegetabilni motivi. Tijekom istraživanja na lokalitetu Rat izdvojeno je nekoliko ulomaka posuda na kojima možemo detektirati da je riječ o ratnim scenama i Herkulovim podvizima, te nekoliko ulomaka koje ne možemo sa sigurnošću identificirati.

Posjetite nas i provjerite kakvi su standardi života zabilježeni u Epidauru.