Fotoalbum iz San Francisca

Fotografski studio Bayley W. F. & N. J., Vlaho Bukovac (Biagio Fagioni), San Francisco, 1875.,
KB-1130

Vlaho Bukovac je gotovo tri godine života, od početka 1874. do kraja 1876. godine, proveo u San Franciscu. Činjenica da je mladi Bukovac, tada još Biagio Fagioni, napustio Peru i grad Callao u kojemu se zadržao gotovo jednu godinu, te da je poslovnu sreću odlučio potražiti baš u San Franciscu, sasvim je očekivana.

Moja prištednja približavala se kraju, pa bojeći se jada i nevolje odlučih, da ću s preostalim novcima u idealnu, toliko opjevanu Kaliforniju. – zapisao je Bukovac u autobiografiji razlog odlaska u tu obećanu zemlju. San Francisco, brzo izgrađena metropola Zapadne obale, kao i ostatak Kalifornije, postaje zanimljiv ne samo brojnim pustolovima, kopačima zlata, trgovcima i brojnim profesijama potrebnim u ekspresno širećem gradu, već i slikarima koji su svoju umjetničku inspiraciju nalazili u izuzetnom kalifornijskom krajoliku. Upravo će tu i Vlaho osvijestiti da je slikarstvo njegov jedini istinski poziv te donijeti odluku da više neće svoj talent rasipati na raznorazne sitne poslove koji su mu donosili tek toliko da preživi. Nakon što je John Barringhton, jedan od čestih posjetitelja Tripalove kavane u kojoj je mladi Vlaho radio, a jednom prilikom i izložio svoj autoportret naslikanog u rijetkim pauzama u svom tamnom sobičku, vidio taj njegov rad, rekao je: Ovo mjesto za vas nije, to je uvrijeda vašem talentu! – Otale mladi prijatelju, širok je svijet, a vas čeka sreća i nenaslućena budućnost!

Iz fotoalbuma:
Nepoznati fotograf, Portret nepoznate žene, San Francisco, oko 1875., KB-591/36;
Nepoznati fotograf, Portret nepoznatog muškarca, San Francisco, oko 1875., KB-591/39

Potaknut Barringhtonovim riječima Bukovac će dati otkaz u Tripalovoj kavani, iznajmit će sobu i opremiti je štafelajem i potrebnim priborom za rad.

Taj važan trenutak zabilježit će fotografijom kabinetskog formata – mladi slikar sjedi ispred štafelaja na kojemu je oslonjeno platno, portret žene, lijevo na podu naslonjen je portret djevojčice, a desno, također na podu, portret muškarca.

Portrete žene i muškarca koje vidimo na toj fotografiji, jednoj od prvih na kojoj je Bukovac prikazan kao slikar, prepoznat ćemo u fotoalbumu koji je donio sa sobom iz San Francisca i koji se danas čuva u zbirci Kuće Bukovac. Te fotografije svjedoče da je portrete na prvoj fotografiji, možemo pretpostaviti da je riječ o tehnici ulja na platnu, koristio kao predloške.

Fotografski studio Bradley & Rulofson, Portret nepoznate žene, San Francisco, oko 1875., KB-591/5;
Vlaho Bukovac, Portret žene s čipkanom kragnom, San Francisco, 1875, KB-999

U albumu je sačuvano 49 fotografija. Na većini fotografija iz albuma prikazana su nama danas nepoznata lica, od kojih tek neka možemo identificirati. Međutim, ističu se četiri fotografije na kojima pozira sam Vlaho Bukovac, zamotan u tkaninu koja mu obavija kukove, nalik perisomi. Te su fotografije fenomenološki drugačije od ostalih. Riječ je o nesvakidašnjim pozama, vrlo teatralnim, a sudeći po olovkom iscrtanim linijama koje prate obris tijela, vjerojatno su služile za vježbu crtanja i slikanja. Fotoalbum sadrži niz fotografija za koje također možemo pretpostaviti da su bile predlošci za portrete.

Potvrdu za to nalazimo i na fotografijama koje na sebi imaju olovkom iscrtan linijski raster kako bi se skica portretirane osobe što točnije prenijela na platno. Dvije su takve fotografije, portretna poprsja, u albumu. Jedna prikazuje mlađu ženu u konavoskoj tradicionalnoj nošnji s bijelim rupcem na glavi, a druga je portret žene s čipkanom kragnom, obje snimljene u cijenjenom fotografskom studiju Bradley & Rulofson. Slika nastala prema ovoj drugoj fotografiji, Portret žene s čipkanom kragnom, naslikan 1875. godine u San Franciscu, danas se čuva u zbirci Kuće Bukovac.

Iz fotoalbuma:
Fotografski studio Bradley & Rulofson, Portret žene u konavoskoj tradicijskoj odjeći, San Francisco, oko 1875.,
KB-591/11

Na poleđini nekih fotografija Bukovac je olovkom zabilježio boju kose, očiju, neke karakteristike portretirane osobe koje će mu biti važne pri daljnjem slikanju, a na nekima je podcrtao muskulaturu tijela.

Iako je većina fotografija u albumu nastala u San Franciscu, naći će se i pokoja fotografija dubrovačkih fotografa Miletića, Maškarića i Jelaske, ali i istanbulskog studija Sébah & Joaillier, kao i jedna fotografija iz Perua, uspomena na djevojku iz Callaa koja Bukovcu poklanja svoj portret s posvetom na poleđini: Rememberence from Amilia James to Mr Blas Fagioni / Feb 28th 1874.

Ovaj album, ukoričen smeđom prešanom kožom sa zlatnim detaljima, koji u sebi sadrži muzički mehanizam, a zatvara se metalnom kopčom, predstavlja dragocjen izvor za proučavanje društvenih i kulturoloških tema vezanih za razdoblje od 70-ih do 80-ih godina 19. stoljeća. Trenutno ga možete vidjeti na izložbi Bukovac iz tamne komore u Kući Bukovac.