Ljetnikovac Ranjina-Capor, Vignje

Stambeno-gospodarski kompleks Ranjina-Capor, 2021.

U selu Komaji, zaseok Vignje, u središnjem dijelu konavoske Donje bande nalazi se stambeno-gospodarski kompleks Ranjina-Capor. Ranjina, budući da su prvi vlasnici kompleksa bili istoimena vlasteoska obitelj, a Capor jer se kompleks danas nalazi u vlasništvu obitelji Capor.

Dolaskom Dubrovačke Republike u posjed Sandaljevog dijela Konavala početkom 15. st., prilikom podjele zemlje među dubrovačkom vlastelom, obitelj Ragnina nije navedena. Ona se prvi put spominje tek 1750., kada je u arhivskim spisima zapisano da u Vignjima ima posjede Savin Franov de Ragnina. Iako je taj prvi spomen iz 18. st., pred ulazom u stranj stambeno-gospodarskog kompleksa uklesan je natpis IHS MDCVI, što bi značilo da je stranj dovršen 1606. godine, a s time moguće i većina kompleksa.

Prema popisu šteta nastalih 1806. rusko-crnogorskim razaranjima vlasnik kuće je Orsat, sin Luja Savinog de Ragnina, a sljedeći je spomen ubrzo nakon, točnije 11. srpnja 1813., kada se Orsatova kćer Jelena udaje za Nika Lucijanovog de Pozza u kapeli sv. Ivana, koja se nalazi tik uz sam kompleks.

Glavni ulaz u kompleks, 2021.

Stoga, kompleks je građen tijekom 16. i 17. stoljeća. To nam potvrđuje i činjenica da su na cijelom objektu vidljive različite građevinske faze, što nas upućuje u česte preinake i višefaznost same građevine.

Stambeno-gospodarski kompleks se sastoji od središnje zgrade, naknadno nadodane kapele, vrtova, terase i pomoćnih gospodarskih objekata. Središnja zgrada djelomično je jednokatnica, a djelomično dvokatnica. U istočnom je dijelu kuhinja s dvije krušne peći i gustijernom, dok je prva etaža zapadnog dijela kompleksa stambena i naknadno nadodana. To saznajemo iz činjenice da je kamen etaže finije izrade od ostatka kompleksa, a i nalazi se nad stranjem gdje je uklesana godina 1606. godine. Prostorije u prizemlju istočnog dijela kompleksa imale su gospodarsku namjenu. U stambeni dio ulazi se s prirodne terase koja je popločana i uobličena djelomično polukružno, kao necjelovito gumno na kojemu se nalaze kamenice za vodu. Istočni dio zgrade ima krov na jednu vodu, a zapadni ima krov na dvije vode.

Kapela sv. Ivana, 2021.

Istočno od samog kompleksa nalazi se kapela Sv. Ivana. Kapela je pravokutnog tlocrta s malom rozetom i zvonikom na preslicu. Prema kazivanjima lokalnog stanovništva prvotna crkva sv. Ivana bila je suhozidna građevina koja se nalazila na obližnjem brdašcu Sv. Ivan, smještenom oko 1 km južnije od trenutačne kapele. Uz suhozidnu crkvu nalazilo se i groblje koje se kasnije premjestilo uz crkvu sv. Luke u Komajima. Također, prema kazivanju lokalnog stanovništva suhozidna crkva prestala je vršiti funkciju crkve sv. Ivana početkom 19. st., točnije za potrebe vjenčanja Jelene de Ragnina i Nika Lucijanovog de Pozza 1813., kada je vlastela dala premjestiti kapelu uz stambeno-gospodarski kompleks. Navodno je menza prvotne crkve pukla prilikom prenošenja te je završila u obližnjem suhozidu na brdašcu Sv. Ivana. Prema austrijskom katastru iz 1837. vidljivo je da se uz kompleks nalazi kapela, dok prvotna crkva nije ucrtana.

Danas je put do prvotne suhozidne crkve u potpunosti zarastao, a od nje je ostala samo gomila kamenja. Budući da se ta prvotna crkva nalazila na glavici brdašca, uz nju je u 20. st. postavljen kameni križ.

krušna peć, 2021.

Zanimljivo je da se na austrijskom katastru iz 1837. godine, uz zapadni dio kompleksa, nalazi ucrtana još jedna građevina. Naime, tu se nalazila mlinica za izradu ulja od koje su danas ostali samo temelji i dva velika kamena žrvnja.

Stambeno-gospodarski kompleks Ranjina-Capor danas se nalazi pod zaštitom Republike Hrvatske, a zadnjih je godina izrađen i projekt obnove objekta u turističke svrhe. Svake godine, već skoro 10 godina odvija se redovita košnja, sanacija, ali i razgradnja tzv. stranja Ranjina, jer zub vremena pripomognut ljudskom rukom čini svoje, pa je tako ove godine pao i dimnjak s druge krušne peći. Izgleda da će za neke konkretnije intervencije i sanacije ipak trebati pričekati neka bolja vremena.