Komfort rimskih kuća

Ostatci podnog mozaika, Obod, arheološko istraživanje 2021.

Prema legendi u 8. st. pr. Kr., točnije 753. g. pr. Kr. na obali rijeke Tiber osnovan je grad Rim čiji će polagan i siguran razvoj u narednih 1000 godina obilježiti i postaviti temelje europske civilizacije kakvu danas poznajemo. U tom periodu Rim se razvijao od lokalne kraljevine, kolonizatorske republike pa sve do velikog moćnog carstva. Godine 117. po. Kr. Rimsko Carstvo se protezalo čitavim Mediteranom, na području površine od 5 milijuna km2. Stoga ni ne čudi da je tako velika sila imala razvijenu infrastrukturu i uređene arhitektonske gradnje za sve potrebe ondašnjeg brzorastućeg stanovništva.

Razlike u financijskim mogućnostima stanovništva, ali i velik broj stanovništva rezultirale su mnogim arhitektonskim inovacijama i otkrićima. Srednji stalež i siromašniji stanovnici gradova Rimskog Carstva živjeli su u gradskim blokovima (insula) što su zapravo uglavnom bile tipične dvokatnice ili trokatnice, ponekad i četverokatnice. Stanovi bi se nalazili na katu, a u prizemlju su bile razne trgovine i radnje. Ovakve kuće nisu bile sigurne budući da su većinom građene od drva ili cigle, pa su nekontrolirani požari u gradovima bili česti. U njima nije bilo sanitarnih čvorova ni pitke vode.

Bogati su si pak mogli priuštit dosta luksuznija zdanja, pa su se tako razvile i razne vrste gradskih kuća, ali i ladanjskih vila. Pod utjecajem grčke arhitekture i etruščanskih kuća s atrijem razvila se tipična italska kuća koju dandanas povezujemo s antičkom rimskom arhitekturom. Radi se o prostranoj kući s peristilom i centralnim atrijem u čijem se centru najčešće nalazila fontana za rashlađivanje čitavog prostora. Kuća je većinom građena kao jednokatnica s tri krila u kojima su se grubo rečeno, nalazile sobe za spavanje, kuhinja i soba za primanja, najčešće stacionirana preko puta ulaza.

Arheološki lokalitet Rat, ostatci zidnog oslika

Budući da su u bogatim kućama kuhali uglavnom robovi, kuhinje su bile lošijeg standarda od današnjih te nisu imale svoju zadanu prostoriju unutar rimske kuće, većinom su se smještale iza atrija. Sanitarni čvor bio je sastavni dio kuća, a u njima su postojali i razvijeni kanalizacijski sustavi. Dok je siromašno stanovništvo svakodnevnu higijenu obavljalo u javnim termama i zahodima, bogati su u vlastitim kućama imali i privatne terme. Zanimljivo je, i malo poznato, da su rimske kuće bogatih građana posjedovale i podno grijanje, luksuz koji je tek zadnjih 20 godina ponovno pokucao na vrata naših modrenih kuća.

Hipokaust je bio glavni sistem za grijanje ispod poda s pomoću sistema vrelog zraka koji bi se iz ložišta sustavom nadsvođenih kanala između niza stupaca zidanih od opeke ili pomoću ugrađenih keramičkih cijevi (tubulus) provodio čitavom kućom. Pomoću vanjskih ložišta zagrijavale su se i terme.  

Navedeni luksuz se mogao naći i u kućama izvan gradova. To su većinom bili razni tipovi vila: villa urbana, villa rustica i villa maritima. Villa urbana bila je luksuzna građevina stambene i poslovne namjene. Villa maritima je, kako i samo ime kaže, luksuzna vila uz more kojoj je glavna gospodarska grana bila ribolov. Dok je villa rustica pretežno, ali ne isključivo, imala gospodarski značaj kao centar ruralnih ekonomija.

Sustjepan

U Konavlima nalazimo tragove većeg broja vila tipa villa rustica rasprostranjene trasom akvadukta Vodovađa – Cavtat, no nažalost dosad niti jedna od njih nije sustavno istražena. Ipak, u Moluntu i Cavtatu djelomično su istražene četiri vile predstavljajući nam tako luksuz Rimljana koji su prije otprilike 2000 godina boravili na području Konavala.

U Moluntu na lokalitetu Metale provedena su zaštitna arheološka istraživanja 1973. te su definirana dva objekta unutar jednog arhitektonskog kompleksa. U prostoriji koja je imala polukružno zaključen zid pronađen je jednostavan mozaik komponiran od crvenih i bijelih kockica. Dok su u jednoj od prostorija pronađeni i fragmenti suspenzura hipokausta – kombinacije podnog i centralnog grijanja. Po pokretnim keramičkim nalazima i nalazima novca Marka Aurelija ovaj kompleks se datira u 2. st. po. Kr.

U Cavtatu su prilikom arheoloških istraživanja provedenih 1971. za potrebe izgradnje hotela Croatia pronađeni ostatci moguće ville maritime. Kompleks je imao hipokaust, termalno grijanje, podne plohe su bile ukrašene mozaicima i zidnim oslicima, moguće čak da je bio rastvoren portikom, no zbog prethodno uznapredovalih radova na gradilištu hotela točni gabariti sklopa nikad nisu definirani.

Vieux la Romaine, Francuska
preuzeto s https://en.wikipedia.org/wiki/Hypocaust#/media/File:Vieux_la_Romaine_Villa_hypocauste.jpg

Na lokalitetu Rat pronađena je građevina koja se u starijoj literaturi spominje kao antička vila, ovaj put sa zidnim oslicima, dok se na razini iznad nedavno vršenih arheoloških istraživanja još uvijek mogu vidjeti ostatci stupova od portika.

Završno, na području Donjeg Oboda 2021. godine vršena su najrecentnija arheološka zaštitna istraživanja koja su iznjedrila crno-bijeli mozaik s florealnim motivima, tako nagovještavajući još jednu bogatu rimsku vilu konavoskog područja, koja će nadamo se u skoroj budućnosti biti u potpunosti istražena.

U 4. st. po. Kr. Rimsko Carstvo se dijeli na Zapadno i Istočno. Zapadno propada 476. g., a Istočno opstaje još 1000 godina, no polagani prodori barbarskih naroda narušavaju sklad i kaos rimske države, pa tako i same arhitekture, onemogućujući naredne inovacije i otkrića te puštajući vremenu da nekadašnji sklad mirnih razdoblja nadvlada nemir, čekajući neka druga, bolja vremena.