Gospa od Snijega

Razglednica s prikazom Gospe od Cavtata, djela Vlaha Bukovca u crkvi Gospe Snježne u Cavtatu

Blažena Djevica Marija omiljena je svetica u Konavlima. Ne samo da je najveći broj crkava i kapelica posvećeno upravo ovoj svetici, nego na neki od njenih spomendana značajan dio konavoskih obitelji slavi krsno ime. Kao Gospini blagdani u Konavlima su najpopularniji Velika i Mala Gospa, ali se svečano obilježavaju i Gospa Nuncijata, Gospa Karmelska te napose Gospa Snježna, ili kako kazivači često zovu Gospa od Cavtata.

Sam naziv blagdana, prema legendi iz 13. stoljeća, dolazi od snijega koji je pao u noći s 4. na 5. kolovoza u Rimu 352. godine. Naime, prema legendi je tada u Rimu živio bogati patricij Ivan koji nije imao nasljednika te je namjeravao izgraditi crkvu u čast Gospi. Tadašnji papa Liberije također je došao na ideju izgradnje crkve. Legenda kaže da im se obojici Gospa ukazala u snu 3. kolovoza. Kada su vidjeli snijeg na dijelu rimskog brežuljka Eskvilina, obojica su shvatili Gospinu poruku i krenuli su s izgradnjom crkve koja će postati poznata kao Santa Maria Maggiore, odnosno sveta Marija Velika. Prema predaji je sam papa ocrtao dimenzije ove rimske bazilike te postavio kamen temeljac. Već u 5. stoljeću bazilika je obnavljana, a papa Siksto III. Posvetio ju je Bogorodici jer je nekoliko godina ranije na Efeškom crkvenom saboru donesena dogma o nedjeljivosti Isusove božanske i ljudske naravi, kao i naslov Bogorodice za Isusovu majku.

Santa Maria Maggiore, Rim

Bazilika Santa Maria Maggiore jedna je od četiri velike bazilike u Rimu i jedna od najcjenjenijih crkva posvećena Gospi u katoličkom svijetu. Građena je u stilu starokršćanskih bazilika s velebnim stupovljem i bogatim mozaicima. Uz navedene nazive, često je nazvana i Sancta Maria ad preasepe, odnosno Gospa od jaslica jer je već u 4. stoljeću u njoj izgrađena mala špilja nalik na onu iz Betlehema.

Blagdan Gospe od Snijega postao je popularan u srednjem vijeku, a posvećen je, kako je već rečeno, izgradnji bazilike nakon što je Gospa snijegom označila područje gdje treba sagraditi crkvu. Ipak, kako je tako velik broj crkvi i kapela posvećenih Gospi od Snijega izgrađen u Hrvatskoj? Čini se kako marijanska pobožnost najjednostavnije širena prikazivanjem čuda po Gospinom zagovoru, a koje čudo može biti slikovitije od snijega u kolovozu. Interesantno je da  nakon izgradnje crkve Gospe od Snijega nastaju nove legende o padanju snijega u tom mjestu za Gospin blagdan. Tako je i cavtatska Gospa obilježena legendama da je jedne godine u Cavtatu pao snijeg na njen blagdan. Jesu li neke od tih legendi istinite ili ne vjerojatno nikada nećemo saznati.

Masolino: Postavljanje temelja Santa Maria Maggiore

Izgradnja franjevačkog samostana i crkve Gospe od Snijega prema povijesnim izvorima ipak nije bila toliko legendarna, ali ideja njene izgradnje ostala je još uvijek barem dijelom zavijena u misterij. Dubrovčani su nakon kupnje Konavala vodili više ratova kako bi očuvali novostečeni teritorij. Zbog teškoće upravljanja obranom tolikog prostora, odlučili su dijelove Konavala dati na vojnu upravu vojvodama i kapetanu. Cavtatski kapetan krajem 15. stoljeća objedinit će vojnu i administrativnu vlast, neovisnu od konavoskoga kneza. To je sve omogućeno podjelom zemljišta i izgradnjom Cavtata 1471. godine. Iako tada nije predviđeno mjesto za samostan, nego samo za župnu crkvu, već se 1484. godine počinje graditi franjevački samostan.

Njegova izgradnja vjerojatno je osmišljena nakon što se uvidio trud i zalaganje franjevaca iz Pridvorja u misionarskom i dušebrižničkom djelovanju. Uz to, tada su franjevci u Dubrovačkoj Republici nastojali dobiti pravo na vlastitu provinciju koja nije ovisna o dalmatinskoj provinciji. Na želju stvaranja vlastite provincije utječu gotovo neprestane rasprave između franjevaca konventualaca i opservanata, a većina je dalmatinskih franjevaca bila sklonija konventualcima, dok su dubrovački franjevci skloniji opservantima.

Kompleks franjevačkog samostana i crkve Gospe Snježne u Cavtatu

Naziv samog samostana vezan je za tada već napušteni benediktinski samostan Svete Marije na Mrkanu. Uvriježilo se vjerovanje da su stanovnici Cavtata tražili da novi samostan nosi naziv starog benediktinskog samostana. Ipak, sam titular Gospe od Snijega vezan je za dubrovačkog vlastelina Franka Gučetića, najvećeg donatora samostana koji je 1502. godine ostavio sredstva za uređenje crkve. Naime, kao i patricij Ivan iz legende, Franko Gučetić bio je bogobojazan i bez nasljednika. Vjerojatno je upravo zbog ovih sličnosti odlučeno da titular crkve bude Gospe od Snijega.

Premda se najviše slavi u Cavtatu, za blagdan Gospe Snježne mnogi su Konavljani rado hodočastili u Cavtat. Kazivači se radosno prisjećaju kako su ih ko male vodili u Cavtat za Gospu od Cavtata. Danas je ovaj blagdan u smislu svjetovnog slavlja pomiješan s državnim praznikom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, uz koncert limene glazbe i ostale sadržaje. Ipak, za Cavtaćane je ovaj dan prije svega njihova nebeska zaštitnica, a i mnogi Konavljani hodočaste u Cavtat prvotno kako bi se pomolili Gospi za njen zagovor.