Velika Gospa

Svetište crkve Gospe od Škrpjela

Uzvišeno i istaknuto mjesto unutar katoličke i pučke pobožnosti zauzima Blažena Djevica Marija. Prema predaji, Marija je bila bezgrešna te je jedina od svih ljudi rođena bez ljage istočnoga grijeha, a ovozemaljski život je završila uznesenjem tijela i duše na nebo. Ruža bez trnja je zbog svojih blagih i milosrdnih osobina u narodu doživljavana kao duhovna majka, nježna zaštitnica i zagovarateljica kojoj vjernici hrle u zagrljaj zazivajući njenu pomoć u težim životnim situacijama. Posvećeni su joj i mnogi dani u liturgijskom kalendaru, kao i brojne molitve, pjesme, pobožnosti te crkve, samostani, kao i brojna svetišta. U crkvenom kalendaru slavi se trinaest marijanskih svetkovina kroz godinu. Najstarija i najomiljenija Marijina svetkovina je blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije ili Velika Gospa koji se obilježava 15. kolovoza u brojnim državama, ponajviše Južne Amerike i Europe.

Oltarna slika, Gospa od Škrpjela
Lovro Dobričević, izvor: matica.hr

Velika Gospa svečano se slavi euharistijom i procesijom i na području Dubrovačke biskupije, osobito u župama i crkvama kojima je Velika Gospa zaštitnik odnosno titular. U Konavlima su dvije crkve posvećene Velikoj Gospi, u Zastolju i u Lovornom. Svete mise na Veliku Gospu održavaju se u više termina tijekom dana, a taj dan je ujedno i dan hodočašća. Mnogobrojna marijanska svetišta na Veliku su Gospu puna vjernika koji se zavjetuju Gospi i hodočaste iz raznih razloga: zbog pokore, stjecanja oprosta ili molitve za neko dobro, zahvale za primljenu milost, za jačanje vjere, što je prvenstveno izraz pučke pobožnosti.

Gospa od Milosrđa, Dubrovnik

Najznačajnije marijansko svetište jugoistočnog dijela Jadrana i najbliže našim krajevima zavjetna je crkva Gospe od Škrpjela smještena na istoimenom umjetnom otočiću kod Perasta u Bokokotarskom zaljevu. Svetište je prema predaji nastalo nakon pronalaska Gospine slike na hridi u moru i čudotvornog ozdravljenja jednog od braće koji su je pronašli, nakon čega je sagrađen otočić i podignuta crkva. Svake godine svetište je na dan Velike Gospe mjesto hodočašća stotina ljudi koji dolazi na zavjet Gospi, a među njima su i brojni hodočasnici iz Dubrovačke biskupije. Gospu od Škrpjela tradicionalno hodočaste mnogobrojni stanovnici jugoistočnih Konavala, naročito Vitajani kojima je Velika Gospa zavjetni dan. Svete mise održavaju se u više termina tijekom cijelog dana, ali Vitajani najčešće pohode one jutarnje, kad se brodicama upute s Prevlake modrim morem do svoje Gospe da učine zavjet obećan davnih vremena. Inače, uz mnogobrojne i raznolike zavjetne darove u crkvi se nalazi oko 2 000 srebrenih zavjetnih i zahvalnih pločica, a prva zavjetna pločica seže s početka 17. stoljeća. Pločice i dalje stižu u crkvu redovno od hodočasnika jer mnogima bivaju uslišene molitve po zagovoru Gospe od Škrpjela.

Gospa od Škrpjela
izvor: putoholičari.hr

U starija vremena Konavoke i Konavljani su činili zavjet Gospi i u crkvi Gospe od Milosrđa smještenom u Gospinu polju u Dubrovniku. To je najstarije dubrovačko zavjetno svetište puka te osobito pomoraca što potvrđuju i brojni zavjeti darovi:  slike, srebro, zlato i drago kamenje. Konavoke, koje su ipak u većoj mjeri od muškaraca hodočastile, zavjetovale su se srebrenim zakladom ili voštanom svijećom. Do Dubrovnika su išle brodicom iz Cavtata ili cijelim putem pješice s kralješom u ruci, moleći rozarij sve do crkve. Put su po želji prelazile bosonoge u sklopu svog zavjeta, a obavezno od gradskih vrata do zavjetnog svetišta. Njihovi zavjeti vršili su se u periodu među dvije Gospe počevši 15. kolovoza, na blagdan Velike Gospe.

Konavoke u Perastu na Gospi od Škrpjela
izvor: Facebook-grupa Zavazda Konavle

Blagdan Velike Gospe još je jedan primjer neodvojivosti crkvenih i pučkih izraza religioznosti u čijem se svetkovanju skladno povezuju liturgijski činovi s izvanliturgijskim, gotovo osobnim iskazom pobožnosti u približavanju svetom, u ovom slučaju bijelom ljiljanu, Majci Božjoj.