Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Običaj čestitanja Uskrsa neizostavan je dio slavlja najvećeg kršćanskog blagdana. Osim što su se lijepe želje na sam završetak korizme izražavale među obitelji, poznanicima i prijateljima, upućivale su se i na daljinu, kako je to nekad jedino bilo moguće – poštom. Razvojem tehnologija i širenjem internetske mreže u 21. stoljeću ovakav je način korespondencije zamijenjen raznim drugim načinima koje svakodnevno koristimo.

Razglednici kakvu danas poznajemo prethodila je dopisnica. Dopisnica je poštanska karta za dopisivanje, bez slike ili ilustracije, s već otisnutom poštanskom markom. Uvedena je najprije 1869. godine u Austro-Ugarskoj kao jeftiniji oblik pismene komunikacije koji ne zahtijeva kuvertu i ne sadrži povjerljiv tekst. Na jednoj je strani bio prostor predviđen za poruku, a na drugoj mjesto za adresu primatelja i poštanski žig. S vremenom se prostor za poruku sve više smanjivao jer su se na toj strani tiskali manji crteži ili grafike, a s vremenom i fotografije. Tako je dopisnica postala razglednica premda se u ostalim europskim jezicima nastavila nazivati poštanska karta do danas (carte postale, postcard…). Prve su razglednice u promet puštene 1894. godine i tijekom cijelog 20. stoljeća bile su vrlo popularan način čestitanja blagdana, važnih obljetnica ili pozdrav s putovanja.

Hrvatski rječnik opisuje kako razglédati znači gledati ono što ima više dijelova, gledati sa svih strana, dok ràzgledati znači obaviti razgled. Jasna je tako etimološka veza s pojmom razglednice kao poštanske karte sa slikom, odnosno ilustrirane dopisnice, a u svakome će taj pojam probuditi različita sjećanja i uspomene. Neke razglednice imale namjenu čestitanja, a neke su bile uspomene na krajolike, znamenitosti  i ličnosti.

U arhivu Kuće Bukovac čuvaju se brojne dopisnice, razglednice i čestitke, jedna od takvih dopisnica je i ona kojom Vlaho Bukovac šaljivo čestita Uskrs svojim kćerima Ivanki i Jelici: Draga Jelica i Ivanka ja Vam čestitam Uskrsenje našao sam Vas sa zekom u kopici pa Vas ljubim i šaljem u Prag. Pape.

Sretan Uskrs!
Vlaho Bukovac čestita Uskrs svojim kćerima

Ovakav je oblik dopisivanja postao osobito popularan povećanjem ponude razglednica na tržištu. Cijelu jednu stranu zauzimala je fotografija, sve rjeđe crtež ili grafika, a na drugu je stranu premješten prostor za pisanje poruke. Zato je mjesto za adresu pošiljatelja upola smanjeno. Osim fotografija krajolika, veduta i interijera izrađivale su se reprodukcije umjetničkih djela, a brojni autori su odgovarali na zahtjeve tržišta svojim uradcima.

Sretan Uskrs!
Razglednica kojom 1910. Vlaho Bukovac čestita Uskrs – prednja strana

Najranija uskrsna čestitka u formi razglednice, koja se nalazi u arhivu Kuće Bukovac, napisana je 1910. godine. Na razglednici je prikazan tradicionalni uskrsni stol te je na češkom jeziku čestitan Uskrs: Veselé Velikonoce. Te godine Vlaho Bukovac nije mogao biti za Uskrs s obitelji pa supruzi Jelici na poleđini piše: Veselo progji Uskrsne svetce, dao ti Bog ljepo zdravlje i veselje za mnogoja, želi ti tvoj stari.

Sretan Uskrs!
Razglednica kojom 1910. Vlaho Bukovac čestita Uskrs – stražnja strana

Godinu poslije, 1911., Vlahova najmlađa kćer Ivanka iz Praga šalje lijepe želje ocu Vlahu koji je sa sinom Agom u Cavtatu: Dragi Pape! Ja ti želim sretan Uskrs daga zdravo s Agom dožiješ i tebe pozdravlja tvoja mala Ivanka.

Sretan Uskrs!
Ivankina razglednica iz 1911. godine – prednja strana
Sretan Uskrs!
Ivankina razglednica iz 1911. godine – stražnja strana

Godine 1938. tetki Ivanki Bukovac Javorskoj koja je udana u Prag, Uskrs čestitaju razglednicom njezine nepuče Marija i Jelica (Lela), kćeri Jelice Bukovac Radosavljević, koje žive u Beogradu. Na razglednici je zapisano: Draga tete, Želimo Vam sretan Uskrs uz najlepše želje. Zahvaljujemo na čestitkama. Vole Vas i ljube Marija i Lele.

Sretan Uskrs!
Razglednica za Ivanku Bukovac Javorsku 1938. godine – prednja strana
Sretan Uskrs!
Razglednica za Ivanku Bukovac Javorsku 1938. godine – stražnja strana

Vizualna atraktivnost razglednica kao i fenomenološki moment mnoge je potakla na njihovo sakupljanje kao novu granu kolekcionarstva, odnosno deltiologiju. Kolekcionarstvo se nastavilo i nakon što je popularnost razglednice kao sredstva komunikacije opala.

Iako ovakav oblik čestitanja danas nije uobičajen, a popularnost razglednica je neznatna, uvijek će ovakav oblik pisane riječi i prigodne fotografije izmamiti osmijeh primatelju i ostati trajna uspomena. Možda su trenutne okolnosti pravo vrijeme da izvučemo stare razglednice pospremljene u nekoj kutiji, oživimo uspomene zapisane u njima, ali i da pošaljemo neke nove, suvremene, virtualne razglednice svima koje ovih dana nećemo moći vidjeti.