Krči makiju, posadi maslinu

Krči makiju, posadi maslinu
Krčevina

Krčevina je naziv za dolac koji je bio obrastao u šumu ili niže raslinje i s namjerom je raščišćen da bi se na njega posadila loza ili masline. Za početak, trebalo je pošegati sva stabla, sasjeći draču i skresati grane. Hrpice drače i grančica valjalo je zapaliti, nakon čega bi se dobila prazna površina. Ako je nekad baština bila rađena najvjerojatnije ne treba graditi nove međe, nego samo popraviti stare i pokupiti kamenje sa zemlje. Ako naša krčevina nikad nije bila dolac, nego najvjerojatnije padina brda, onda treba napraviti zgrade, odnosno teren urediti na tarace. Prije su ljudi u kopicama donosili šumsku zemlju da napune doce između međa, a danas se zemlja dovozi kamionima i nasipa. Svaku taracu doca podupire međa od dna do vrha gdje se uglavnom napravi ograda.

Kada smo uredili statiku doca, zemlju treba prekopati do po dikele u glinu ili istrapit, a to bi trebalo napraviti u ljetnim mjesecima ili kada krenu vrućine. Najbitnije je izbaciti što je više moguće korijenja da novi dolac bude čist. Oni koji su morali graditi zgrade, za to su vrijeme mogli izbaciti i korijenje. Istrapljeni dolac se pusti da odmori jedno dva mjeseca nakon čega ga treba prekopati i početi pripremati za sadnju. Ako želimo saditi masline, potrebno je napraviti kućicu 1 x 1 x 1 metar kako bi biljka imala dovoljno prostora za razvoj žila. Kućice treba razmaknuti 5 do 7 metara jednu od druge da se krošnje maslina ne isprepletu. Maslina se može saditi na jesen kad počinju obilnije kiše ili na proljeće kada ju je lakše nadzirati, ali tada bi do toga doca trebalo provesti vodu jer u ljetnim mjesecima sadnica neće imati dovoljno razvijene žile.

Krči makiju, posadi maslinu
Zgarište

Kod sadnje masline na dno kućice treba staviti 1/3 vreće stajskog gnoja (može i umjetni gnoj), nakon čega dolazi sloj zemlje na koji se stavlja maslina. Kad je sadnica masline dobro zagrađena zemljom, oko nje se stavlja ostatak gnoja, na koji se potom stavi ostatak zemlje. Zemlju oko masline treba dobro izgazit i zalit kako bi žile što prije dobile hranu. Svakako treba paziti da žile nisu u doticaju s gnojem jer on može spaliti sadnicu. Ako smo se odlučili na jesensku sadnju, oko sadnice masline može se gurnut koje sjeme boba koji je prirodni fertilizator.

Krči makiju, posadi maslinu
Maslinik

Mlade masline treba paziti za vrijeme suše, odnosno polijevati, ali ne treba pretjerivati. Mladicama je potrebna redovna vlaga, ali ne u velikim količinama. Prve plodove na mladicama masline može se očekivati nakon 3 do 4 godine, a za ulje se masline beru od studenoga. Kada se deblo masline razvije, ono može donositi do 40 kg plodova. Kao i ostale biljke maslina dobiva hranu iz tla i fotosintezom. Za što veći prinos potrebno je pravilno obrezivanje koje se može obavljati od prosinca do kraja ožujka, ali se preporuča obaviti nakon što prođu niske temperature. Treba obrezati maslinu, to jest prorijediti ju kako bi rodne grane mogle dati više ploda. Često se kaže kad se obrezuje maslina kroz nju se mora viđet sunce ili kako god obrezivo, ne smije ić grana preko grane. Kako bi maslina dobila što više hrane iz tla, tlo oko nje treba okopati ili uzorati (isfrezat) nekoliku puta godišnje. Preporuča se okopavanje na proljeće i jesen, a u ljetnim mjesecima treba potašulat zemlju ili zatvorit vodu, odnosno dignuti nekoliko površinskih cenata zemlje kako bi se spriječilo isparavanje. Uz proljetno i jesensko okopavanje preporučljivo je zagnojiti maslinu.