Kako se dogodilo da smo zaboravili blagodati klaka? I to domaćega, konavoskoga klaka. Proizvoda koji je još Dubrovačka Republika cijenila naglašavajući dugu tradiciju ove djelatnosti na našem prostoru. Naravno, zahtjevan je i težak posao izgraditi klačinu, a tek rijetki znaju kako pravilno složiti kamen da bi rezultat odgovarao uloženom trudu. Pečenje kamena vapnenca jedan je od najstarijih kemijskih procesa poznat čovječanstvu. Kad se vapno (klak) počelo koristiti u ovim krajevima teško je utvrditi, ali je sigurno da je u rimsko doba njegova upotreba široko rasprostranjena.
Često se spominje i u literaturi iz tog vremena. Vitruvije, rimski arhitekt i inženjer, krajem 1. st. pr. Kr., u svojoj poznatoj i široko primjenjivoj knjizi O arhitekturi, poglavlje posvećuje upravo gašenju vapna, a sljedećih nekoliko njegovom korištenju i upotrebi. Stvar će biti dobra, ako se grude najboljega vapna gase duže vremena, prije nego se vapno upotrijebi. Ako se koji komad u peći slabo ispeče, on dugim gašenjem u tekućini dogori i jednolično se iskuha. – piše Vitruvije.
Dakle, da bi dobili klak prvo treba odabrati pravu vrstu kamena, i to veliku količinu, koji je ujedno i građevni materijal i sirovina, te njime formiramo peć za jednokratnu ili za višekratnu upotrebu, ovisno o načinu gradnje. Peć se nalaže šumom, drvom, najbolje makijom, opet je riječ o velikim količinama koje će biti dostatne za višednevno danonoćno stalno nalaganje. Koliko će se dana nalagati peć zavisi o njenoj veličini. Kad se postigne temperatura veća od 1 000 ⁰C kamen počinje gorjeti, a nakon nekoliko dana hlađenja može se vaditi. Preporuka je da se vapno prije upotrebe ostavi sedimentirati u jami tri godine.
Nastalo živo vapno u obliku je bijelog grumenja i za daljnju upotrebu potrebno ga je ugasiti s velikom količinom vode te se u tom procesu dobije tzv. gašeno vapno koje koristimo za bijeljenje unutrašnjih i vanjskih zidova kao i za pripremu morta i žbuke. Danas je u upotrebi industrijsko hidratizirano vapno i nema učinkovitost i kvalitetu kao domaće gašeno vapno.
Osim u građevinarstvu vapno se koristi i u svrhe liječenja, u kozmetici, kao i u poljoprivredi.
Još jedan antički pisac, Plinije Stariji, u svom enciklopedijskom djelu Naturalis Historia (Poznavanje prirode) između ostalog navodi da se od vapna rade lijekovi koji se primjenjuju kod vrućice i zujanja u ušima. Dan danas u Konavlima postoje obitelji koje još uvijek njeguju znanja o pripravku lijeka protiv opeklina čiji je sastav i vapnena voda. Poznata nam je i zaštita voćaka bijeljenjem vapnom, kao i zaštita loze i prihrana tla. Oduvijek se koristio i kao dezinfekcijsko sredstvo, a od njega se radi i garbit (karbid).
Unutrašnjost klačine koju je 2000. godine sagradio Ivo Antunović, Đurinići
Svakako, potrebno je naglasiti da klak u koncentriranom obliku nagriza i nadražuje kožu i sluznice dišnih organa pa se pri radu trebamo zaštititi.
S obzirom na to da je konavoska tradicija proizvodnje klaka još uvijek živa i da imamo majstore koji su nositelji tog vrijednog znanja naša je obaveza omogućiti uvjete da se ta iznimna materijalna i kulturna vrijednost nastavi.
