Jaja se, to cili svit zna, moredu spravjat na mali milijun način: i u šorbulu i na joko i sirova, a može ih se i u tvrdo i u meko, i u gusto i u ritko, i sa svon mogućon spizon mutit!
Znaju to mnogi Konavljani koji i danas održavaju svoje kokošinjce tvrdeći da to nije toliko težak posao i da kokoš ne zahtijeva veliku filozofiju. Jaja iz domaćeg uzgoja danas su uglavnom potisnuta jeftinijima iz industrijske proizvodnje, no konavoske domaćice znaju koliko domaće jaje znači, posebno u padišpanju ili bilo kojoj slatkoj kremi. No, kako do jaja doći?
Prije nego počnemo s uzgojem kokoši važno je pripremiti im kokošinjac kako bi bile adekvatno smještene. Kokošinjac mora biti topao i prozračan, pa je uglavnom opasan metalnom mrežom. Također, mora biti zaštićen od kiše i zato mora imati krov, a često je izdignut kako do njega ne bi doprla vlaga s tla. Na dno kokošinjca stavi se pijeska i pepela. Kokoši se vole valjati u tome, a i takva je podloga svojevrsna dezinfekcija i štiti ih od nametnika. Važno je znati da kokoši vole toplinu, pa se vole i sunčati.
Tko želi uzgajati piliće uzima ih kad su stari oko mjesec dana. Hrani ih se travkama, raznim povrćem, u novije vrijeme i koncentratom, a važno je da uvijek imaju čiste vode u pojilici. Tek nakon dva mjeseca može se razaznati je li pile izraslo u kokoš ili u kokota. Kokot ima veću krijesnu na glavi i rep s većim i brojnijim perjem. Ženka leže jaja kad je stara oko 6 mjeseci, domaćoj kokoši treba nešto duže da pronese nego kokošima u industrijskom uzgoju. Ona može snijeti jaje i bez da je u kokošinjcu kokot, no iz toga se ne može izleći pilić. Svaka kokoš dnevno snese jedno jaje. Na mjesta na kojima ostavljaju jaja dobro je staviti sijena ili slame kako se ona ne bi slomila, ali i zbog topline. Na proljeće, ako ne pokupimo jaja, kokoš će na njima sjedati 21 dan nakon čega će se izleći pilići.
Domaća jaja raznih su veličina, a boja im varira od bijele do škure, smećkaste. Boja kore ne govori ništa o kvaliteti jaja ni o tvrdoći kore.
Svježe, sirovo jaje može se dati mladome neke druge životinje ako je nejako. Kora jajeta daje se kučkima za jačanje dlake. Bjelanjak može biti koristan kao ljepilo. Žumanjak se izbaćen jede za imunitet, često se daje rodiljama, a po želji se može zasladiti cukarom ili kakaom. Žumanjak pomiješan s maslinovim uljem i vodom domaća je maska koja će nahraniti kosu.